|
|
| Vijesti 10.03.2010 - LAMBORGINI OTVARA FABRIKU ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA U CRNOJ GORIDirektor Italijanske automobilske kompanije "Lamborgini" Tonino Lamborgini najavio je jučer da će u Crnoj Gori otvoriti fabriku električnih automobila. On je podgoričkoj "Pobjedi" rekao da još ne zna u kojoj crnogorskoj opštini će biti otvorena ta fabrika, ali je naglasio ... ... da je ta kompanija zainteresovana da, u saradnji sa vladom i još nekim partnerom, "uđe u taj posao". Lamborgini, koji završava dvodnevnu posjetu Crnoj Gori, najavio je da će se u crnogorskoj fabrici "u početku proizvoditi hiljadu električnih automobila, a kasnije bi proizvodnja bila proširena", javlja Tanjug. "Postoji mogućnost da ta fabrika bude podignuta u relativno kratkom vremenskom intervalu", kazao je Lamborgini, navodeći da bi vlada mogla da da "impuls takvoj proizvodnji, tako što bi električna vozila koristila u policiji, kao i aerodromskim, poštanskim, turističkim i drugim servisima". On smatra da bi se električna vozila proizvedena u Crnoj Gori mogla prodavati na evropskom tržištu. Izvor: www.balkans.co 10.03.2010 - Andrija Lompar: Grci spremni sniziti cijenu za izgradnju crnogorske autoceste Pregovori crnogorske vlade s grčko-izraelskim konzorcijem Aktor-HCH o izgradnji autoceste od Bara do Boljara trebali bi početi idući tjedan, najvjerojatnije 17. ožujka, priopćeno je iz te tvrtke, uz potvrdu kako je već stigao službeni poziv vlade u Podgorici. "Sve što smo učinili do sada, nakon dva održana kruga pregovora s Grcima, upućuje na zaključak da ćemo se oko pravnih elemenata i koncesijskog ugovora lako dogovoriti. Grci su u razgovorima izrazili spremnost sniziti financijsku ponudu. Za koliko - vidjet ćemo."Nakon diskvalifikacije hrvatskog konzorcija na čelu s Konstruktorom, crnogorska vlada je odredila rok od mjesec dana za razgovore s predstavnicima Aktora, drugorangirane tvrtke na natječaju za gradnju autoceste, očekujući od njih znatno spuštanje cijene izgradnje. Prema vladinim planovima, u idućih mjesec dana trebao bi biti dogovoren koncesijski ugovor, dok bi u sljedeća tri mjeseca trebalo finalizirati financijsku ponudu, odnosno omogućiti Aktoru pribavljanje valjanih bankovnih jamstava. "Početak gradnje će ovisiti o spremnosti multilateralnih financijskih institucija i banaka poput EBRD i EIB, da financiraju taj projekt", rekao je Televiziji Crne Gore Janis Lafas, glavni projektant grčke tvrtke. Aktor je za gradnju kompletne autoceste ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura, nešto više od milijardu eura skuplju od ponude Konstruktora. Ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar izjavio je nedavno da očekuje da će grčko-izraelski konzorcij Aktor-HCH sigurno sniziti svoju financijsku ponudu za izgradnju autoceste Bar-Boljare. "Sve što smo učinili do sada, nakon dva održana kruga pregovora s Grcima, upućuje na zaključak da ćemo se oko pravnih elemenata i koncesijskog ugovora lako dogovoriti. Grci su u razgovorima izrazili spremnost sniziti financijsku ponudu. Za koliko - vidjet ćemo", kazao je Lompar za portal Analitika. Na pitanje Analitike o mogućnostima sniženja cijene grčke ponude Lompar je odgovorio da su predstavnici vlade i konzorcija utvrdili u kojim djelovima financijske ponude ima prostora za snižavanje cijene. Po njemu, riječ je o cijeni izgradnje koja može biti niža, jeftiniji mogu biti i troškovi održavanja autoceste tijekom trajanje koncesije, a smatra se da financijski troškovi i predložene kamatne stope također mogu biti značajno niže od prvotno predloženih. Ako Grci ne smanje financijsku ponudu za izgradnju autoceste, vlada može otvoriti zamrznute ponude, odnosno one koje su prethodno dostavljene bez financijskih elemenata, kazao je Lompar podsjetivši da listu izvornih ponuđača čine Aktor-HCH, Konstruktor, Alpina i Strabag. Izvor: www.seebiz.eu 04.03.2010 - Porto Montenegro: 100 miliona EUR novih ulaganja TIVAT - Kompanija Adriatic marinas investirsaće dodatnih 100 miliona EUR u izgradnju rezidencijalnih objekata i proširiti marinu u luci Porto Montenegro za 100 novih vezova, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Vlasnik kompanije, Peter Munk, je podsjetio da je to preduzeće, kao investitor, prisutno u Crnoj Gori već četiri godine. On je rekao da je izuzetno važno da kompanija, kao investitor, pokaže da ima puno povjerenje u Crnu Goru kako bi privukli turiste, odnosno investitore. - Povjerenje je ključni element koji mi imamo i koji želimo da pokažemo cijelom svijetu. Novac se ulaže u izgradnju zgrada, infrastrukture, kao i u formiranje kompanije za servis i remont jahti u Bijeloj, a sve u cilju otvaranja novih radnih mjesta, kao i slanja poruke da ima kredibilnih investitora, koji nijesu odustali nego i dalje žele da ulažu svoj novac u projekte u Crnoj Gori, pojasnio je Munk. Upitan šta je sa ulaganjima i najavljenom izgradnjom hotela iz lanca Four Seasons, Munk je kazao da su zbog ekonomske situacije banke povukle novac kojim su podržavale projekte njegove kompanije. - Čekamo bolje uslove, koje bi predožili bankama za ponovnu podršku. Izvršni direktor Adriatic Marinasa, Oliver Korlet, naveo je da je cilj tog preduzeća stvaranje matične luke koja će biti operativna svih 12 mjeseci i pružati velike poslovne mogućnosti. Izvor: www.seebiz.eu 03.03.2010 - Aktor-HCH: Spremni smo na razgovor s Vladom oko autoputa PODGORICA - Spremni smo na razgovor sa crnogorskom Vladom o gradnji autoputa Bar-Boljare.Čekamo zvaničan poziv Vlade, odnosno njenog savjetnika IFC koja je članica Svjetske banke, saopštili su za "Pobjedu" predstavnici grčko izraelskog konzorcijuma Aktor-HCH. Iz Vlade je najavljeno da bi, nakon odbijanja Konstruktora, grčki Aktor mogao biti u igri ukoliko spusti cijenu izgradnje. Grčko-izraelski konzorcijum je za kompletan autoput ponudio cijenu od 3,92 milijardi eura uz učešće države od 2,78 milijardi eura, dok je za dionicu od Podgorice do Mateševa ponuđeno 1,2 milijardi od čega bi državno učešće bilo 845 miliona eura. Iz grčkog konzorcijuma je nekoliko puta ponovljeno da oni imaju novac za projekat izgradnje autoputa, dok su stručnjaci ponudu hrvatskog Konstruktora ocijenili kao "nerealno nisku". Izvor: www.seebiz.eu 03.03.2010 - Najveći gubitnici Hipo alpe adria i CKB, najveći dobitnik Prva banka Crnogorske banke su na kraju prošle godine povećale ukupni gubitak u odnosu na treći kvartal za 9,8 miliona eura, na 33,75 miliona. Od poslovnih banaka, prema podacima koji su dostavljeni Centralnoj banci Crne Gore, 2009. godinu su sa gubicima završile četiri banke, što je za trećinu manje nego na kraju trećeg kvartala iste godine. Najveći minus, 18,3 miliona eura na kraju decembra prošle godine imala je Hipo Alpe Adria banka, za 5,4 miliona eura veći nego na kraju trećeg kvartala, a tri puta veći nego godinu ranije. Druga na listi visine gubitka u 2009. je CKB sa minusom od 11,83 miliona eura. Ova je banka, međutim, godinu ranije imala profit od 2.12 miliona eura. Podgorička banka je je prošlu godinu završila sa minusom od 1,9 miliona eura, što je poboljšanje u odnosu na treći kvartal, kad je imala gubitak oko 3,4 miliona eura. Podgorička banka je na kraju 2008. godine imala dobit od 645 hiljada sura. First Financial banka je povećala gubitak u odnosu na treći kvartal prošle godine za oko 300 hiljada eura, dok je na kraju decembra 2008. bilježila minus od dva miliona eura. Invest banka Montenegro, koja je u trećem kvartalu poslovala sa gubitkom od oko 107 hiljada eura, prošlu godinu je završila u plusu 303 hiljade eura, dok je u istom periodu 2008, godine imala minus od 884 hiljade eura. Komercijalna banka Budva, iako je tokom godine bilježila minus, 2009. završila je sa dobitkom od 1,15 miliona eura, 451 hiljadu eura manje nego u istom ieriodu godinu dana ranije. Najveću dobit na kraju prošle godine imala je Prva banka, 6,39 miliona eura, što je skoro deset puta više u odnosu na treći kvartal prošle godine. Prva je bila najveći gubitnik na kraju 2008. godine, sa minusom od 24,22 miliona eura. Prva je tokom prošle godine za poboljšanje likvidnosti koristila 44 miliona državne pomoći. Dobit od 1,57 miliona je na kraju decembra imala Hipotekarna banka, što je za oko 400 hiljada više nego na kraju 2008. Hipotekarna baika, baš kao i Atlasa banka, izašla je iz minusa u drugoj polovini godine. Atlas banka je godinu završila sa 1,16 miliona dobiti ili 200 hiljada više nego na kraju 2008. godine. NLB Montenegrobanka je po dobiti na trećem mjestu meću crnogorskim bankama, sa plusom od 1,4 miliona eura. Na kraju trećeg kvartala je bila prva na listi sa 701 hiljadom eura. Dobit Erste banke je bila 195 hiljada eura, što je 24 puta manje nego na kraju 2008. godine, ili oko tri puta manje nego na kraju trećeg kvartala. Izvor: www.cafemontenegro.com 03.03.2010 - Konstruktor predao dijelom nepotpisane dokumente PODGORICA - Hrvatski konzorcijum, kojeg predvodi Konstruktor, nije uspio za osam mjeseci da obezbijedi validne bankarske garancije za gradnju autoputa Bar-Boljare, zbog čega je taj posao za njih izgubljen. To znači da je cijeli posao oko gradnje autoputa skoro vraćen na početak, jer Vladi sada predstoje pregovori sa drugorangiranim grčko-izraelskim konzorcijom Aktor-HCH. Predstavnici Vlade poručuju da će pregovori sa drugorangiranim trajati najduže mjesec, iako su u oktobru najavljivali da bi konkretni radovi mogli početi u rano proljeće. Savjet za izgradnju autoputeva predložio je danas Vladi da raskine koncesioni ugovor za gradnju autoputa Bar-Boljare sa Konstruktorom. Vlada će se o tom predlogu izjasniti u četvrtak. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija, Andrija Lompar, kazao je da je Savjet odluku donio jednoglasno. - Ovo je odluka koju nijesmo rado donijeli, saopštio je Lompar nakon sjednice Savjeta za izgradnju autoputeva koja je trajala skoro dva sata. - Smatramo da nemamo više prava da produžavamo rok kada već postoje i druge opcije koje nam se u ovom trenutku čine izvjesnije. Lompar je rekao da je Konstruktor u prvom dijelu dostavio dokumentaciju prema kojoj su tri banke iskazale spremnost da finansiraju projekat, ali su one bile nepotupne. On je precizirao da je jedna banka dostavila pismo o namjerama, druga garancije, dok je u trećem slučaju bio nepotpisan ugovor, što je za Savjet bilo neprihvatljivo. Lompar je objasnio da je drugi dio dokumentacije obezbjeđivao set potpisanih ugovora sa fondom koji je obezbjeđivao novac. - Pažljivom analizom tog finansijskog sporazuma utvrđeno je da on nije konačan i da slijedi potpisivanje još jednog seta finansijskih dokumenata. Ni u tom slučaju nijesu zadovoljeni uslovi iz Koncesiionog ugovora, dodao je Lompar. On je kazao da će na taj način biti prekinuti svi pregovori sa Konstruktorom, iako se Vlada nadala da će hrvatski konzorcijum uspjeti da obezbijedi potrebne garancije. - Dalje produžavanje roka ugrozilo bi kredibilitet samog projekta, smatra Lompar. Izvor: www.seebiz.eu 02.03.2010 - Atlas grupa zvanično vlasnik kompleksa Meljine PODGORICA - Konzorcijum Atlas grupe od juče je i formalno vlasnik Vojno medicinskog kompleksa u Meljinama kod Herceg Novog, saopštila je Atlas grupa. Predstavnici Vlade i konzorcijuma potpisali su saopštenje o zatvaranju transakcije na osnovu ugovora o kupoprodaji. "Uplaćena je cjelokupna kupoprodajna cijena, dostavljene odgovarajuće garancije i izvršen upis svih građevinskih i infrastrukturnih objekata u katastar", prenijela je Atlas Televizja saopštenje Atlas grupe. Dodaje se da je novi vlasnik centra medicinska ustanova "Meljine kompleks" koja će upravljati cjelokupnom imovinom. Ugovor o kupoprodaji potpisan je u junu 2008. godine kada se Atlas grupa obavezala da će uplatiti 25 miliona eura za državne akcije Vojno-medicinskog centra. Ugovorom je predviđeno da novi vlasnik investira u medicinski centar oko 120 miliona eura, a u narednih pet godina dodatnih 100 miliona. Atlas grupa se obavezala da zadrži sve radnike i da njihova prosječna bruto zarada iznosi oko 850 eura. Projektom je predviđena izgradnja kompleksa sa bolnicom za plastičnu i kardiovaskularnu hirurgiju, dijagnostički i rehabilitacioni centar. Planirana je i izgradnja hotela i kompleksa luksuznih vila apartmanskog tipa. Konzorcijum čine Atlas CAP Podgorica, Atlasmont banka, Invest banka Montenegro i Specijalna bolnica za interne bolesti Sveti Nikola iz Kraljeva. Izvor: www.seebiz.eu 01.03.2010 - Crna Gora emituje obveznice od 150-200 miliona eura PODGORICA - Ministarstvo finansija Crne Gore uskoro će na evropskom tržištu prvi put emitovati obveznice u iznosu od 150 do 200 miliona eura, za finansiranje deficita. “Poslali smo poziv uglednim pravnim kućama koje će nam pomoći u izradi prospekta zemlje kojim ćemo se predstaviti investitorima. Treba odabrati investicionu banku koja će nam pomoći u organizovanju aukcije i odabiru tržišta, odnosno investitora koji su zainteresirani za naše papire”, rekao je sekretar ministarstva finansija Damir Rašketić. Kako prenosi crnogorski portal Vijesti, Rašketić je takođe rekao da se o rokovima dospeća obveznica i kamatama može govoriti tek nakon pregovora s investitorima. ”Smatramo da se rok može kretati u rasponu od pet do sedam godina, ali kao i kod svake cijene to će tržište odrediti u skladu sa procjenom investitora koliki je rizik ulaganja”, istaknuo je Rašketić. Emitovanje obveznica je, prema riječima Rašketića, najlikvidnije sredstvo zaduživanja i mnogo bolje od bilateralnih kredita i drugih dužničkih instrumenata. Tržište evroobveznica je ogromno i procjenjuje se da će ukupne transakcije ove godine iznositi nekoliko hiljada milijardi eura, a na evropskom tržištu sada postoji značajna potražnja. Rašketić ističe da Crna Gora prvi put izlazi na evropsko tržište obveznica i da je to dobra šansa da se ulagači koji do sada nisu ulagali ovđe bolje upoznaju s mogućnostima ulaganja u Crnu Goru. Izvor: www.seebiz.eu 22.02.2010 - Italijanima privlačna Luka Bar PODGORICA - Delegacija italijanskih privrednika sastala se danas sa ministrom saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrijom Lomparom kako bi razgovarali o mogućnostima učestvovanja njihovih kompanija na tenderu za Luku Bar. Andrija Lompar sastao se danas sa italijanskim parlamentarcem Massimom Nicolucciem i čelnim ljudima kompanija Arvedi i Brest Italija, koji važe za najveće italijanske privrednike, kako bi razgovarali o saradnji u oblasti transporta između naše dvije zemlje. “Arvedi grupa bavi se proizvodnjom, preradom i valjanjem čeličnih proizvoda i zapošljava preko 1.800 ljudi sa godišnjim prometom od preko 1.300 miliona eura”, daopšteno je iz Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija. Italijanska delegacija posjetila je Crnu Goru kako bi se bolje informisala o mogućnostima učestvovanja njihovih kompanija na tenderu za Luku Bar (MNSE:LUBA). Lompar je delegaciju upoznao sa procesom privatizacije i razvojem lučkih kapaciteta, izražavajući zadovoljstvo za sve veću zainteresovanost italijanskih privrednika za razvojne projekte u Crnoj Gori. Na sastanku je bilo riječi i o željeznici kao i rekonstrukciji željezničke linije Beograd-Bar, čija se rekonstrukcija realizuje shodno potpisanom Memorandumu između Ministarstva sobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore, Ministarstva za ekonomski razvoj Republike Italije i Ministarstva za infrastrukturu Republike Srbije. Italijanska firma ITALFERR otpočela je 2. oktobra prošle godine realizaciju ovog projekta za koje je Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Italije obezbjedilo sredstva u iznosu od milon eura. Izvor: www.seebiz.eu 17.02.2010 - Zaduživanje kroz obveznice realno PODGORICA - Crna Gora nije još zvanično odustala od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali je realno da će ove godine biti zadužena preko izdavanja obveznica na evropskom tržištu kapitala. Portparol Ministarstva finansija, Gordana Jovanović, saopštila je agenciji Mina-business da je upućen poziv pravnim kućama da pomognu u izradi prospekta zemlje, koji je važan za prezentaciju zemlje investitorima. - Nakon izbora pravnog savjetnika, biramo aranžera odnosno investicionu banku koja će nam pomoći u organizovanju aukcije. Realno je da ćemo u ovoj godini izdati obveznice u iznosu od 150 do 200 miliona EUR, rekla je Jovanović. Ona je dodala da Ministarstvo finansija nije odustalo od aranžmana sa MMF-om, ali će o tome konačno odlučiti Vlada. - Smatramo da smo u prethodnom periodu uradili puno na stabilizaciji i smanjivanju javne potrošnje i aranžman sa MMF-om bio bi nastavak tih mjera, navela je Jovanović. Izvor: www.seebiz.eu 11.02.2010 - Nedostaju elitni hoteli BUDVA - Crna Gora može biti zadovoljna brojem hotela sa kojima raspolaže, ali ne i njihovom strukturom i kvalitetom smještajnih kapaciteta, saopštio je danas ministar turizma, Predrag Nenezić. On je na okruglom stolu o hotelijerstvu Crne Gore, koji je održan u okviru Međunarodne turističke berze u Budvi, kazao da je hotelska privreda kičma turističke. - Imamo 285 hotela i tim brojem možemo biti zadovoljni, ali ne i strukturom i kvalitetom ukupnih smještajnih kapaciteta, rekao je Nenezić. On je naveo, pozivajući se na istraživanja, da Crna Gora raspolaže sa 220 hiljada ležajeva u komplementarnom i oko 40 hiljada u osnovnom smještaju. Nenezić je kazao da Crnoj Gori nedostaju novi smještajni kapaciteti, srednjeg, višeg i posebno visokog kvaliteta. - Elitni segment nam nedostaje i taj visoki kvalitet u hotelskom smještaju jeste naš prioritet. Zahvaljujući prostorno planskoj dokumentaciji stvoreni su uslovi da se počne sa realizacijom niza projekata. Prvi i najveći je projekat Luštica sa kompanijom Orascom, koji može početi sa realizacijom u ovoj godini, dodao je on. Nenezić je rekao i da su stvoreni uslovi za izgradnju čitavog niza objekata i hotelskih sistema na jugu i sjeveru Crne Gore u narednom periodu. Izvor: 09.02.2010 - Bar-Boljare: Konstruktor, IGH i Tehnika dostavili garancije! PODGORICA - Hrvatski konzorcijum, na čelu sa Konstroktorom iz Splita dostavio je pisane garancije, koje zadovoljavaju uslove tendera i omogućavaju sklapanje finansijskih ugovora za izgradnju autoputa Bar-Boljare, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija. Vlada Crne Gore će nastaviti predviđenu proceduru analize dostavljenih ponuda i zaključivanja ugovora sa hrvatskim konzorcijumom i finansijskim institucijama. Podsjetimo, na međunarodnom natječaju za izgradnju crnogorske autoceste Bar-Boljare izabrana je ponuda hrvatskoj konzorcija u kojemu su Institut građevinarstva Hrvatske (ZSE:IGH-R-A), splitski Konstruktor-inženjering i Tehnika (ZSE:THNK-R-A). No, nakon niza žalbi na IGH zbog dotadašnjih poslova u toj zemlji, koje su pojačane nakon tužbe za projektiranje koridora Vc u BiH, hrvatske tvrtke našle su se pod udarom tamošnje javnosti da posao neće biti odrađen kvalitetno i na vrijeme. Naposljetku je u prosincu prošle godine, Vijeće crnogorske vlade za izgradnju autoceste iznenađujuće ocijenilo da priložena financijska jamstva hrvatskog konzorcija nisu dovoljna i da ne osiguravaju zaključenje financijskih ugovora. Prema njima nedostaje 124 milijuna eura jamstava. Izvor: www.seebiz.eu 09.02.2010 - Željko Žderić: Što smo obećali, to smo i učinili PODGORICA - "Ono što smo obećali, učinili smo i potpisali", kazao je Željko Žderić, predsjednik Uprave Konstruktor Inženjering za SEEbiz. Upravo je u Crnoj Gori kod resornog ministra Andrije Lompara, kojemu je predao pisane garancije o bankovnoj podršci za 'posao stoljeća'. U Konstruktoru u Splitu već se, doznajemo, otvorio šampanjac, kojim se proslavlja posao vrijedan 2,77 milijarde eura. Najveći je to inozemni projekt hrvatskog građevinarstva, koji je visio o niti zbog otežanog pristupa sredstvima financiranja, uzrokovanog krizom. Konstruktor, IGH (ZSE:IGH-R-A) i Tehnika (ZSE:THNK-R-A) riješili su 810 milijuna eura potrebnih jamstava od međunarodnih kreditnih institucija - rekao je Žderić, ali nije želio da kaže o kojim je institucijama riječ, navodi podgorička IN televizija. Osim gradnje 170 kilometara autoputa Bar-Boljare konzorcij dobija i koncesiju na 30 godina. Izvor: www.seebiz.eu 06.02.2010 - Politika - Vijesti Danas potpisivanje ugovora o podvodnom kablu U rimskoj palati Kiđi danas bi premijeri Italije Silvio Berluskoni i Crne Gore Milo Đukanović trebalo da ozvaniče potpisivanje 720 miliona eura vrijednog ugovora o postavljanju podvodnog visokovoltažnog energetskog kabla od Peskare do Tivta. Ugovor bi trebalo da potpišu minitri ekonomije dvije zemlje, Branko Vujović i Klaudio Skajola. Podvodni interkonektivni kabl jednosmjerne struje imaće, kako se predviđa, kapacitet 1.000 MW i trebalo bi da bude završen do 2013. godine. Gradiće ga italijanska državna kompanija „Terna“ zajednički sa crnogorskom firmom „Prenos“ koja je izdvojena iz Elektroprivrede Crne Gore i sada je akcionarsko društvu čiji je većinski vlasnik država Crna Gora. „Zahvaljujući današnjem ugovoru biće obezbijeđeno dodatnih 90 miliona eura investicija u crnogorski energetski sistem i u visokovoltažnu transformatosrku jedinicu koja će biti smještena u Tivtu“, rekao je ministar ekonomije Branko Vujović. Podvodni kabl je samo dio šireg plana o zajedničkoj saradnji Crne Gore i Italije u oblasti energetike. Planirano je da susret crnogorske i italijanske delegacije bude u potpunosti posvećen modelitetima poboljšanja privredne saradnje, naročito u oblasti energetike. Kako su ranije najavili italijanski mediji Italija planira u narednom periodu da uloži čak pet milijardi eura u energetske projekte i energetsku infrastrukturu u Crnoj Gori. Izvor: www,portalanalitika.me 04.02.2010 - Đukanović i Berluskoni o kablu Premijeri Italije i Crne Gore, Silvio Berluskoni i Milo Đukanović, najaviće 6. februara početak gradnje 720 miliona eura vrijednog podvodnog kabla od Tivta do Peskare. Iz Vlade je saopšteno da će dvojica premijera, u Italiji razgovarati o nastavku privredne saradnje, zajedničkim ulaganjima, posebno o i velikim zajedničkim projektima u sektoru energetike, prenosi Dan. Projekat izgradnje podvodnog interkonektiviog kabla jednosmjerne struje, kapaciteta 1.000 megavata trebalo bi da bude završen do 2013. godine. Kabl će biti postavljen na relaciji Tivat Peskara, a gradiće ga italijanska kompanija Terna u saradnji sa domaćim “Prenosom" koji je prošle godine izdvojen iz sastava EPCG. Dogovoreno je da Italijani u potpunosti finansiraju gradnju i Prenos dokapitalizuju sa 30 miliona eura. Na taj način će italijanska “Terna" postati vlasnik 22 odsto kapitala crnogorske kompanije. Vlada se, kako je objavila analitika, obavezna da izgradi trafostanicu kod Tivta i dalekovod od Tivta do Pljevalja. vrijedne 70 miliona eura. Ta investicija trebalo bi da bude završena u narednih pet godina. Zajedno sa “Ternom", “Prenos" će finansirati gradnju dalekovoda prema Srbiji i Bosni i Hercegovini, kako bi se oko Crne Gore formirao energetski prsten koji bi u potpunosti stabilizovao domaću mrežu. Izvor: www.cafemontenegro.com 02.02.2010 - Puno prepreka za kreditni aranžman sa MMF-om Razgovori oko eventualnog ulaska u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom MMF biće nastavljeni po završetku izvještaja njegove ekspertske komisije, čije se usvajanje od strane Odbora direktora te finansijske institucije očekuje u naredna dva mjeseca, saopšteno je iz Vlade poslije razgovora crnogorskog premijera Mila Đukanovića sa delegacijom MMF-a. “Na sastanku je ocijenjeno je da je i dalje prisutan problem globalne nelikvidnosti koji može imati negativno dejstvo i na Crnu Goru, čiji bankarski sektor još uvijek nije dovoljno jak. Uočeno je da rastu potrebe za kapitalom i za finansiranjem započetih projekata u Crnoj Gori”, saopšteno je nakon sasranka premijera Đukanovića sa delegacijom MMF-a. Tokom sastanka je primijećeno da iako je Crna Gora ostvarila značajan priliv stranih direktnih investicija, potrebno je nastaviti sa unapređenjem biznis ambijenta, poboljšanjem infrastrukture i izmjenama pojedinih zakona koji predstavljaju prepreku daljem prilivu investicija, prije svega Zakona o radu. Pozitivno je ocijenjen plan Vlade da se budžet izbalansira do 2013. godine, te da se eventualno zaduženje koristi za razvoj zemlje, a ne za potrošnju. Takođe, tokom razgovora potvrđena je spremnost da se uskoro predloži regulativa iz oblasti finansijskog sistema. Crnogorski premijer je upoznao je delegaciju MMF-a sa najznačajnijim ciljevima Vlade i mjerama koje je Vlada preduzela na smanjenja efekata globalne ekonomske krize. Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić i glavni ekonomski savjetnik Predsjednika Petar Ivanović. Opozicija za aranžman sa MMF-om Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić smatra da je eventualni aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom Crnoj Gori neophodan. "To su najjeftinija sredstva danas na tržištu, to je činjenica da se dobije besplatna tehnička pomoć, činjenica da majke banke neće doći u situaciju da manje sredstava uplaćuju svojim filijalalma ovdje, i to je činjenica da je neophodno nastaviti reforme u bankarskom sektoru, donošenjem novog Zakona o bankama i Zakona o Centralne banke. Ja negativne posljedice ne vidim", kazao je Milić Radiju Antena M. I lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, podržava ideju da Crna Gora zaključi ugovor sa MMF-om. "To može pomoći uspostavljanju drugačijeg odnosa u Crnoj Gori, građenju drugačije ekonomske strukture od postojeće i, svakako, da može pomoći da zaživi u Crnoj Gori pravna država i finansijska disciplina," tvrdi Mandić. U Pokretu za promjene ističu da bi aranžman sa MMF-om trebalo iskoristiti za neophodne reforme u Crnoj Gori. "Bilo da je u pitanju poreski fiskalni sistem, sektorska politika, penzijski, zdravstveni, obrazovni sektor, racionalizacija javne potrošnje, održivi budžet i ono što znače kapitalne investicije", kazao je potpredsjednik stranke Branko Radulović. Ranije je najavljeno da bi o mogućnosti aranžmana sa MMF-om, trebalo da raspravlja i Skupština Crne Gore. Misija MMF-a boravak u Crnoj Gori završava danas. Takođe, nije nepoznato da MMF ima veoma rigorozne uslove, prilikom eventualnog odobravanja kredita, naročito u dijelu javne potrošnje. Izvor: www.cafemontenegro.com 28.01.2010 - Sjutra o spajanju berzi Spajanje dvije crmogorske berze, koje je najavila Atlas grupa kao njihov većinski vlasnik, izvjesno je. Krajem sedmice trebalo bi da ce obezbijede pretpostavke za stvaranje jedinstvene berze. Akcionari Montenegroberze i Nex Montenegra će na vanrednim skupštinama u petak, razmatrati inicijativu o spajanju dvije berze. Dnevnim redom skupština predviđeno je donošenje odluke o prihvatanju inicijative CG brokerdilera za spajanje dvije berze. Akcionari će izabrati i članove odbora direktora, a u skladu sa novom vlasničkom strukturom. Izvršni direktor CG brokerdilera, koji je član Atlas grupe, Aco Aleksić očekuje da će te odluke biti jednoglasno donešene na obje berze. “Time bi se završila procedura stvaranja jedinstvene berze, projekta koji bi podrazumijevao definisanje pravnih, tehničkih i ekonomskih pitanja”, kazao je Aleksić Pobjedi. On očekuje da će inicijativu CG brokerdilera podržati svi akcionari, jer je jedna berza u njihovom interesu. “Optimalno vrijeme za završetak spajanja je kraj prvog kvartala ove godine. Komisiju za hartije od vrijednosti treba upoznati sa odlukama donesenim na vanrednim skupštinama, uraditi projekat spajanja i sačekati revizorske izvještaje”, naglasio je on. Aleksić smatra da je za Crnu Goru jedna berza dovoljna i da će olakšati nastup prema strateškim investitorima. Izvor: www.cafemontenegro.com 26.01.2010 - Srpski BB Cargo otkupio dokumentaciju BEOGRAD - Kompanija BB Cargo, koju je namjenski formirala Vlada Srbije, otkupila je tendersku dokumentaciju za Kontejnerski terminal i generalni tereti. Politika piše da su konkurenti BB Cargu, prema nepotpunim saznanjima, kompanije iz Dubaija i Bejruta. Vlada Srbije je krajem prošle godine usvojila odluku o osnivanju kompanije BB Cargo, čiji je zadatak da učestvuje na tenderu za 54,05 odsto akcija firme Kontejnerski terminal i generalni tereti (MNSE:KOGE). Tender za prodaju akcija barske kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti, jednog od tri preduzeća na koje je podijeljena Luka Bar, i dodjelu koncesije na 30 godina, objavljen je 21. oktobra i trebalo je da bude otvoren do 1. februara. Rok je, međutim, produžen do 31. marta. Izvor: www.seebiz.eu 25.01.2010 - Crna Gora i dalje atraktivna destinacija za ruske investitore PODGORICA - Ministar ekonomije Branko Vujović primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Jakova Gerasimova da kojim je razgovarao o saradnji dvije države u svim oblastima, a posebno u oblasti ekonomije i investicija. “Uz podsjećanje da je Crna Gora lider u regionu po iznosu stranih direktnih investicija po glavi stanovnika već tri godine zaredom, ministar Vujović je istakao da u narednom periodu predstoji realizacija kapitalnih projekata sa posebnim akcentom na oblast energetike, infrastrukture i turizma”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Izraženo je zadovoljstvo tradicionalno dobrim političkim odnosima dvije zemlje, uz očekivanje da je to dobra osnova za unapređenje dalje ekonomske saradnje i povećanje obima i diverzifikacije robne razmjene. Ambasador Ruske Federacije Gerasimov je istakao da je Crna Gora i dalje atraktivna investiciona destinacija za ruske investitore uprkos ekonomskoj krizi, što je potvđeno i prilikom posjete ministra Vujovića Ruskoj Federaciji. Sagovornici su se saglasili da je kontinuirana razmjena informacija o razvojnim projektima i mogućim oblicima saradnje na zadovoljavajućem nivou, što je takođe jedan od preduslova za jačanje veza između dvije zemlje. Izvor: www.seebiz.eu 25.01.2010 - Velika plaža prioritet PODGORICA - Velika plaža ostaje i dalje prioritetan projekat za Vladu Crne Gore, nesumnjivo najveći na ovim prostorima, rekao je za Pobjedu ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović. On je kazao da će u narednom periodu analizirati koncept realizacije projekta po manjim cjelinama, intezivirati promociju projekta, pripremiti i donijeti plansku dokumentaciju koja rješava pitanje infrastrukture na području opštine Ulcinj. Gvozdenović je najavio energičnu borbu protiv divlje gradnje, posebno na području Ade Bojane i Velike plaže i preciziranje mogućih načina rješavanja privatnog vlasništva i odnosa sa lokalnom zajednicom. 'Vjerovatno je integralni razvoj Velike plaže bio preveliki zalogaj za investitore. Prvi zadatak novoformirane komisije, u čijoj nadležnosti je realizacija projekta Velika plaža i Ada Bojana, biće da razmotri i druge opcije za njihovu realizaciju', kaže Gvozdenović. Izvor: www.seebiz.eu 18.01.2010 - Isplativa pruga do Bara i Luka Bar BEOGRAD - Srbija bi imala velike koristi od ulaganja u prugu Beograd-Bar i barsku luku u Crnoj Gori, kaže predsednik Inženjerske komore Srbije Dragoslav Šumarac. "Srbiji bi dobro došlo da ima svoju luku. Kao što je srpski Telekom kupio Telekom Srpske (BLSE:TLKM-R-A), pa se ispostavilo da je to profitabilna firma, sigurno bi i Luka Bar (MNSE:LUBA) bila profitabilna", rekao je Šumarac koji dodaje da završetak izgradnje Koridora 10, ipak, treba da bude prioritet. On je kazao da je pozicija Luke Bar, na takozvanom Koridoru 11, veoma važna za vezu jugoistočne Evrope, balkanskih zemalja, Italije i severne Afrike, ukazujući da i Srbija ima veliki interes u svemu tome, s obzirom da Italija ima jake veze sa Rumunijom. "Što se tiče pruge Beograd-Bar, stanje je takvo da se prosek brzina kreće i do 20, 30 kilometara na sat, a vozovi putuju duplo duže nego što su putovali kad je pruga otvorena, ali je sigurno da bi ulaganje bilo isplativo", rekao je on. Šumarac, koji je bio ministar za građevinu u vladi Zorana Đinđića, istakao je da završetak Koridora 10, ipak, treba da bude prioritet za Srbiju zbog konkurentnog Koridora 4, koji ide preko Rumunije za Tursku. "Taj koridor je velika konkurencija i ako se Koridor 10 ne završi na vreme izgubićemo na tranzitu teretanjaka", upozorio je on. Sa druge strane, prema zvaničnim podacima, Srbija preko Luke Bar uvozi i izvozi oko sedam odsto robe, a mnogo više koristi luke Konstanca, Kopar, Rijeka i Solun. Pojedini domaći analitičari ukazuju da Luka Bar ima svoja ograničenja, zbog relativno plitkog gaza, tako da, na primer, oko 80 odsto brodova koji prolaze kroz Suecki kanal ne mogu da uplove u barsku luku. Luka Bar je u prvoj polovini prošle godine zabeležila neto gubitak od 381.000 evra. Prema izveštaju o poslovanju, ukupni prihodi kompanije iznosili su oko devet miliona evra. Luka je osposobljena za pretovar oko pet miliona tona robe godišnje. Vlada Srbije je krajem 2009. donela odluku o osnivanju Privrednog društva "BB Cargo" d.o.o., sa sedištem u Beogradu, čiji je zadatak da učestvuje na tenederu za 54,05 odsto akcija kompanije "Kontejnerski terminal i generalni tereti" u Luci Bar. Tender za prodaju akcija barske kompanije "Kontejnerski terminal i generalni tereti", jednog od tri preduzeća na koje je podeljeno poslovanje Luke Bar, i dodelu koncesije na 30 godina, objavljen je 21. oktobra 2009. godine i biće otvoren do 1. februara ove godine. Izvor: www.seebiz.eu, www.balkans.com 18.01.2010 - Slab promet i pad indeksa na početku godine PODGORICA - Relativno nizak promet, nastavak pada indeksa i skroman broj transakcija, obilježili su i prvu berzansku radnu sedmicu u novoj 2010. godini na crnogorskim berzama. Nedjeljni promet je iznosio oko 360 hiljada EUR, 2 puta manje u odnosu na prošlu, poslednju radnu nedjelju, godine za nama. Indeks Montenegroberze MOSTE je oslabio 3,23% na 618,37 poena, dok je kompanijski index Nex Montenegro berze NEX20 oslabio 2,4% na 14.246,34 boda. NEXPIF koji prati kretanje investicionih fondova izgubio je ove sedmice na vrijednosti čitavih 6,65% i završio na nivou od 6.554,03 poena. Početak nove poslovne godine obilježen je pregrštom kako, glasovitijih negativnih vijesti i utisaka iz prethodne godine, tako i nekim skromnim najavama pojedinih kompanija o ostvarenim pozitivnim, poslovnim rezultatima i očekivanjima boljih dana. Tako su slike koje su obilježile prve dvije sedmice 2010. godine one: sa štrajkovima nezadovljnih radnika nikšićkih Rudnika boksita i Željezare, podgoričkog Duvanskog kombinata sa jedne strane, i one sa nagovještajima o pozitivnim rezultatima ostvarenim u prošloj godini kompanija Prenos, Plantaže, Elektroprivreda CG... Takođe, već na samom početku godine je objavljeno par pomirljivih vijesti sa obje strane, koje će sigurno obradovati sve učesnike na tržištu hartija od vrijednosti, kojima su se dvije crnogorske berze konačno složile da će proces njihovog skorog ujedinjenja vratiti povjerenje investitora, konkurentnost i sigurnost crnogorskog tržišta kapitala i ujedno prevazići dosadašnje probleme i nedostatke. Sa tim u vezi je Fond zajedničkog ulaganja Atlas Mont sa povezanim firmama nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje Montenegroberze došao u posjed 889 akcija te kompanije sa pravom glasa, odnosno 70,89 %, a s obzirom na to da je Atlas grupa većinski vlasnik i Nex Montenegroberze, spajanje dvije berze se uskoro očekuje. Najveće interesovanje investitora na početku godine privlače akcije barskih Kontejnerskih terminala. Vijest da su tendersku dokumentaciju za privatizaciju nekadašnjeg dijela Luke Bar (MNSE:LUBA) zasad otkupile kompanije iz Bejruta i Dubaija, kao i očekivanja da će im se uskoro pridružiti i kompanije iz Srbije i Engleske, podigle su očekivanja ulagača, koji su na kraju sedmice za jednu akciju bili spremni izdvojiti 1,19 EUR, što predstavlja povećanje od 9% u odnosu na poslednji radni dan 2009. godine. Ukupno je prometovano oko 96 hiljada EUR, a tender je otvoren do 01. februara, nakon čega će se znati koja kompanija je izdvojila najpovoljniju ponudu. Dosta se trgovalo i akcijama pljevaljskog Rudnika uglja (MNSE:RUPV), čija akcija je zabilježila sedmični porast od 1,85% i cijenu od 5,5 EUR uz trgovanih 85 hiljada EUR. Akcije Crnogorskog telekoma su se zadržale na prošlogodišnjem nivou od 2,7 EUR uz nedjeljni promet od 41 hiljadu EUR. Akcijama Luke Bar trgovalo se po cijeni od 0,73 EUR što predstavlja pozitivnu cjenovnu korekciju od 5,8% za proteklu sedmicu. Najveći pad su zabilježile akcije ulcinjske Solane (MNSE:SOBS) koje su ove nedjelje izgubile čak 30% u vrijednosti i sedmicu završile na 5 EUR. Njima je ostvaren sedmični promet od 22 hiljade eura na obje crnogorske berze. Akcijama gore pomenutih kompanija koje su prema najavama prošlu godinu poslovale sa pozitivnih ishodom, različito se trgovalo. Tako su akcije Prenosa, uz nedjeljni promet od 30 hiljada eura zabilježile blagi cjenovni porast od 2,5% uz vrijednost od 0,72 EUR, dok su akcije Plantaža (MNSE:PLAP) uz trgovanih 20 hiljada EUR, zabilježile neočekivan sedmični cjenovni pad od čak 10% i cijenu od 0,46 EUR. Željezara (MNSE:ZEHN) je uprkos lošim vijestima koje stižu iz menadžmenta kompanije o „praznoj" kasi, najavama sindikata o radikalizaciji štrajka i porukama koje stižu iz Vlade o najavama raskida kupoprodajnog ugovora, uspjela da uz zbilja nizak promet od svega par hiljada eura zabilježi cjenovni porast od 4,5% i sedmicu završila na nivou od 2,3 EUR. Još jedna kompanija čiji radnici već danima štrajkuju i koji su novogodišnju noć proveli pred zgradom Vlade CG, podgorički Duvanski kombinat, zabilježio je sedmični pad cijene akcije od čak 14,5% uz nivo od 0,33 EUR i sedmični promet od 7 hiljada EUR. Na gubitku su ove sedmice bili i Ulcinjska rivijera (MNSE:ULRI) 6,25% na 7,5 EUR, nikšićka Trebjesa čak 11% uz zaključnu cijenu od 32 EUR, Kombinat aluminijuma (MNSE:KAPG) čak 12% i cijenu od 2,32 EUR (uprkos optimizmu i povećanoj tražnji koja se polako oporavlja na svjetskim berzama aluminijuma - 2,2 hiljade USD za tonu. Fondovima je ove nedjelje trgovano sa nešto preko 60 hiljada EUR u ukupnom iznosu, a po likvidnosti se ističu Eurofond (MNSE:EURF) i Moneta (MNSE:MONF), kojima se trgovalo sa 11 i 8,5 hiljada EUR pojedinačno i zaključnim cijenama od 0,05 EUR i 0,079 EUR. Bitno je istaći da je većina fondova oslabila ove sedmice, pa je tako Atlas Mont (MNSE:ATMO) završio na 0,0715 EUR, a HLT fond na 0,0238 EUR. Preostala dva fonda su zabilježila pozitivna pomjeranja: MIG fond uz simboličnih 1,7 hiljada EUR zabilježio blagi cjenovni porast od 3% i cijenu od 0,068 EUR, dok je Trend ove sedmice ojačao skoro 10% i završio na nivou od 0,0698 EUR. Obveznicama je ove nedjelje prometovano oko 30 hiljada EUR, a vrijedne pomena su obveznice Fonda za restituciju koje su zabilježile cjenovni pad od čak 19% i poslednjeg radnog dana su trgovane po svega 0,276 EUR. Izvor: www.seebiz.eu 31.12.2009 - Neradni dani na crnogorskom trižištu kapitala Zbog predstojećih praznika Nove Godine i Božića, crnogrosko tržište kapitala neće raditi do 11.og januara 2010. godine. Srećne praznike Vam želi, VIP Broker Dealer Team Izvor: 30.12.2009 - Prodata i barska Marina Konzorcijum Multikapital marina iz Litvanije i Letonije je novi vlasnik Marine Bar koji je 54,3 odsto akcija od države i njenih fondova kupio za 2,2 miliona eura. Predstavnici Vlade Crne Gore su sa ovom kompanijom potpisali kupopodajni ugovor i ugovor za dodjelu koncesija na 30 godina. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar je na konferenciji za novinare saopštio da su visina iznosa ponuđenog za kupovinu 54,34 odsto akcija Vlade i fondova u barskom preduzeću, kao i investicije od 12,2 miliona eura, bili presudni kriterijumi za izbor litvanskog konzorcijuma, koji čine letonska Latvijas Krajbanka, investicioni fond SIA Multikapitals i operatorska firma Marin iz Rige. Lompar je objasnio da je litvansko-letonski konzorcijum obavezan da u roku od sedam dana uplati novac za kupljene akcije i naveo da su čelnici konzorcijuma pružili garancije da će na vrijme izmiriti tu obavezu. Konzorcijum Multikapital marina ugovorom se obavezao da u narednih pet godina u barsku Marinu uloži 12,2 miliona eura. Iz Vlade je saopšteno da će predviđene investicije biti realizovane u petogodišnjem periodu, od čega će u prvoj godini za projektnu dokumentaciju biti izdvojeno 480 hiljada eura, u drugoj godini biće investirano 4,8 miliona, a preostali iznos u posljednje tri. Realizacija će početi kada se usvoji prostorni plan za Marinu. Izvor: www.cafemontenegro.com 30.12.2009 - Šest puta manji promet, Pobjeda potonula 10% PODGORICA - Današnji promet na crnogorskim berzama iznosio je 43.800 EUR, šest puta manji nego juče, većina cijena akcija su završile u minusu. Indexi su zavrsili negativno, NEX20 je pao za 0.59 %, a NEXPIF je pao za 0.30 %, dok je jedinstveni index Montenegroberze (MOSTE) porastao za 0.24 %. Danas nije bilo vecih pojedinacnih transakcija. Među akcijama najveći promet je zabilježila Pobjeda (MNSE:NIPO), u iznosu od 17.400 EUR, uz pad od 10.00 % sa prosječnom cijenom od EUR 3.5370. Promet akcijama Telekoma Crne Gore (TECG) iznosio je preko 6.000 EUR, uz pad od 0.09 %, gdje je prosječna cijena iznosila EUR 2.70. Promet akcijama Kontejnerski terminal i generalni tereti (MNSE:KOGE) iznosio je 5.300 EUR, uz rast od 3.16 %, gdje je prosječna cijena iznosila EUR 1.0905. Ukupan promet svih obveznica iznosio je 2.500 EUR. Ukupan promet sviih trgovanih fondova iznosio je oko 4.500 EUR. Izvor: www.seebiz.eu
......................................................................................................................................................................................................... [ vrh strane ] |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
+0,01
-0,00
