Untitled Document


	• Makroekonomski podaci • Dnevni i periodični izvještaji • Akcije • Obveznice • Investicione jedinice • Prospekti • Opšti uslovi poslovanja

Vijesti

01.01.2009 - Neradni dani
Zbog Novogodišnjih i Božićnih praznika VIP Broker Diler nece raditi do 12. januara 2009. godine. Srecni praznici!
Izvor:

31.12.2008 - Zetatrans ove godine ostvario 1,6 miliona eura profita
PODGORICA - Zetatrans, član Intereuropa grupacije, poslovnu 2008. godinu završiće sa 1,6 miliona EUR profita iz poslovanja, saopštio je izvršni direktor kompanije, Anton Turk. "Za narednu godinu plan je još ambiciozniji i projektovan je na 7,8 miliona EUR ukupne realizacije i oko 1,65 miliona EUR neto profita", kazao je Turk Pobjedi. On smatra da je takav plan veoma utemeljen jer je Zetatrans dobro pozicioniran na crnogorskom tržištu. "Investicije u ovoj godini iznosile su oko 1,5 miliona EUR, a još značajnija ulaganja predviđena su tokom naredne", rekao je Turk. Prema njegovim riječima, finansijska kriza donijeće tešku godinu, ali će kompanija detaljno analizirati sve aspekte poslovanja kako bi se zaštitila od dramatično štetnih posljedica. "To podrazumijeva fleksibilnost poslovne politike, još racionalniju organizaciju i stalna unaprjeđenja kvaliteta u svim segmentima poslovanja", objasnio je Turk. Cilj kompanije je da, kako je naveo, profiliše Crnu Goru kroz pomorske robne tokove u uvoznom pravcu iz svijeta, a naročito sa Dalekog istoka, preko Luke Bar ka unutrašnjosti. "Naš cilj je modernizacija svih profitnih centara, povećanje broja kvalitetnih transportnih sredstava i stalno tehničko i tehnološko unaprjeđenje potencijala", saopštio je Turk. Vrijednost investicija kompanije u naredne tri godine će, prema najavama, iznositi oko 15 miliona EUR. "Dividende nijesu planirane za narednu godinu jer kompaniji predstoji period investiranja u postojeće i sasvim nove razvojne projekte, kojim ćemo u znatnoj mjeri dodatno ojačati poziciju na tržištu", kazao je Turk.
Izvor: www.seebiz.eu

30.12.2008 - Elektroprivreda uzletjela čak 36,7%
PODGORICA - Promet na crnogorskim berzama danas je iznosio preko 355.000 EUR, većina cijena akcija su završile u plusu. Indexi su takođe završili pozitivno, NEX20 je porastao za dodatnih 11,95 %, a NEXPIF je porastao za 11,42 %, dok je jedinstveni index Montenegroberze (MOSTE) porastao za 17,15 %. Danas su bile dvije veće aplikativne trgovine akcijama Telekoma (NEX:TECG) u iznosu od oko 66 hiljada EUR i akcijama Kombinata aluminijuma (MNSE:KAPG) u iznosu od 25.500 EUR. Među akcijama najveći promet je zabilježio Elektroprivreda (MNSE:EPCG) u ukupnom iznosu od preko 115.000 EUR uz rast od oko 36,66 % sa prosječnom cijenom oko EUR 3.2461. Promet akcijama Telekoma danas je iznosio preko EUR 90.000 uz rast od oko 6,25 % sa prosječnom cijenom od EUR 2.4888. Promet akcijama KAP-a danas je iznosio oko EUR 26.500 uz rast od oko 0,02 % sa prosječnom cijenom od EUR 0.7348. Ukupan promet svih obveznica danas je iznosio oko 45.000 EUR. Među fondovima, najveći promet akcijama je imao Eurofond (MNSE:EURF) od oko EUR 27.000 uz rast vrijednost za 27,12 % na EUR 0.0389, dok je ukupan promet svih fondova iznosio oko 40 hiljada EUR..
Izvor: www.seebiz.eu

29.12.2008 - Još da Cepter pokaže garancije za ulaganja
Podgorica – Tenderska komisija za privatizaciju Instituta Igalo očekuje da će do utorka razgovarati sa predstavnicima švajcarske kompanije Home Art and Sales Services (HASS) o garanciji za najavljene investicije. U komisiji tvrde da su sa prvorangiranom firmom, u vlasništvu proizvođača luksuznog posuđa Filipa Ceptera, uspjeli da se dogovore o dozvoljenjoj gradnji u Igalu. - Usaglasili smo se u vezi projekta za Institut Igalo. Mora biti u skladu sa urbanističkim planom. Vjerujemo da ćemo tokom iduće sedmice - prije praznika, znati garantuju li investicije od preko 150 miliona eura – saopšteno je „Vijestima“ u nadležnoj komisiji za prodaju 56,5 odsto državnih akcija Insituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević. Iz komisije najavljuju da će u pregovorima sačiniti protokol sa jasno naglašenim obavezama obje strane - dinamikom usvajanja planske dokumentacije, početka realizacije investicionog programa koji ne bi smio da bude prolongiran više od šest mjeseci. Drugorangirana austrijska kompanija Kristof upozorila je crnogorske privatizacione predstavnike da sa prvorangiranim pregovaraju o kupoprodaji zdravstvenog centra duže nego što je predviđeno tenderskim pravilima. U Kristofu je „Vijestima“ saopšteno da su obaviješteni da će se iduće sedmice znati može li Cepterova firma ispuniti uslov o garanciji. - Ukoliko Tenderska komisija za privatizaciju Instituta Igalo, ne bude u skladu sa uslovima tendera tražila od kompanije Home Art bankarsku garanciju za investiciju, tražićemo poništenje oglasa i sudskim putem tražiti naknadu svih troškova koje smo imali i odštetu - upozorili su nedavno iz Kristof grupe. To znači, poručili su iz porodice Kristof, da bi morali da zahtijevaju da prvorangirana švajcarska kompanija obezbijedi prvoklasnu bankarsku garanciju za predloženu investiciju, što je 50 miliona za prvu godinu investiranja. Cepter je za državne akcije ponudio 20 miliona eura, a porodica Kristof pet miliona više. Kristof grupa je nudila 17 puta manji investicioni program od Cepterovog. Zdravstveni centar u Igalu je najveća i najpoznatija institucija za multidisciplinarno banjsko liječenje na Mediteranu. Pored državnih fondova i Vlade, Republika Srbija ima 25, 94 odsto akcija, ICN Pharmaceuticals 1,29 i manjinski akcionari 16,29 odsto akcija.
Izvor: ND Vijesti

29.12.2008 - Kovačević: EPCG može dobiti kvalitetnog strateškog partnera
NIKŠIĆ - Energetske kompanije najmanje su pogođene krizom i Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) može dobiti kvalitetnog strateškog partnera, koji će ponuditi dobru cijenu za akcije, ocijenio je predsjednik Odbora direktora kompanije, Srđan Kovačević. On je kazao da je sada teško reći kolika je ta cijena, ali će sigurno biti mnogo veća nego na berzi. »U ovom trenutku zbog krize ne možemo dobiti ono što smo željeli, možda i mogli, prije tri mjeseca. Međutim, sada se postavlja drugo pitanje - da li 100 miliona EUR trenutno vrijedi koliko prije tri mjeseca, definitivno ne«, rekao je Kovačević za novi broj lista Elektroprivreda. U svijetu se, kako je dodao, dešava deflacija, što znači da novac više vrijedi nego prije godinu. »Zato za EPCG sada 100 miliona EUR vrijedi mnogo više nego prošle godine 150 miliona«, naveo je Kovačević. On je objasnio da je prednost dokapitalizacije u tome što novac ostaje u EPCG i što će biti upotrijebljen za jačanje infrastrukture i završetak važnih projekata koji će omogućiti dalje jačanje kompanije i rast njene vrijednosti. On je naveo da je za realizaciju plana investicija, koji su pripremile Stručne službe EPCG, u narednih pet godina potrebno oko 300 miliona EUR. »S obzirom na to da se radi o potrebi da se dođe do visokog iznosa svježeg kapitala, došlo se do ideje dokapitalizacije. Država je prihvatila da kroz dokapitalizaciju svoj udio sa 70,5 odsto spusti na 55odsto, dok bi 22 odsto akcija dobio strateški partner«, podsjetio je Kovačević. On je kazao da pošto sama dokapitalizacija sigurno ne bi bila dovoljno interesantna, jer paket od 22 odsto strateškom partneru ne obezbjeđuje praktično ništa, osim možda maksimalno jednog mjesta u Odboru direktora, odlučeno je da sa njom ide i menadžment ugovor. Taj ugovor strateškom partneru omogućava da pet godina upravlja kompanijom, za koliko bi trebalo da se završe glavne investicione aktivnosti, ozdravi firma i nakon toga odluči šta će biti dalje. Kovačević je saopštio da je Radni tim EPCG, formiran da bi olakšao posao, napravio Predlog strategije dokapitalizacije. »To je dokument koji je dosta strog i koji bi trebalo da definiše put i najvažnije korake da bi dokapitalizacija bila uspješno izvedena. Materijal koji je uradio Radni tim jako je koristan, jer su u njemu definisana ključna pitanja za uspješan završetak dokapitalizacije«, naveo je Kovačević. Definisano je, kako je dodao, pitanje Rudnika uglja Pljevlja koji ima dosta specifičnu vlasničku strukturu. Kovačević je, podsjetivši na probleme koje EPCG ima sa Rudnikom oko isporuke uglja i spornog potraživanja od oko 40 miliona EUR, kazao da je saradnja dvije kompanije u posljednjih šest mjeseci došla do sasvim zadovoljavajućeg nivoa. »Imajući u vidu saradnju dvije kompanije, Radni tim je predložio nekoliko mogućih rješenja, među kojima je kupovina Rudnika ili njegovo spajanje sa EPCG. Međutim, savjetnik za dokapitalizaciju, konzorcijum Unikredit -Zagrebačka banka, na osnovu kontakata sa mogućim strateškim partnerima predlaže da situacija ostane kakva jeste i da strateški partneri rješavaju taj problem«, rekao je Kovačević. Radni tim se bavio i odnosima EPCG i Kombinata aluminijuma (KAP) i predložio da nakon 1. decembra 2010. godine, kada se završava ugovor, Elektroprivreda nema obaveze prema podgoričkoj fabrici. »Naredno pitanje su hidroelektrane na Morači. Smatramo da EPCG mora naći mjesto u tom projektu koji treba da obezbijedi oko 700 miliona kilovat sati električne energije«, kazao je Kovačević. Zbog toga u EPCG smatraju da sa izgradnjom hidroelektrana na Morači treba sačekati dok se ne završi dokapitalizacija kompanije. »Nakon dokapitalizacije EPCG bi sa strateškim partnerom mogla da bude jedna od firmi koja je zainteresovana za taj posao. EPCG u konzorcijumu sa strateškim partnerom ima daleko najveće šanse da uspije, odnosno da dobije taj posao«, smatra Kovačević. On je naveo da izgradnja hidroelektrana na Morači, prema procjenama treba da košta oko 450 miliona EUR i taj projekat u budućnosti može da bude još bolji ukoliko Crna Gora uspije da se dogovori sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Srbijom oko prevođenja dijela voda Tare. »To je vjerovatno, pored energetskog i ekološkog, i političko pitanje, ali vjerujemo da se o tom pitanju može pričati i da se može riješiti u interesu svih«, rekao je Kovačević. Radni tim je, takođe, predložio da Regulatorna agencija definiše put kretanja cijene električne energije u narednih pet godina ili barem jasna pravila za utvrđivenje cijena u tom periodu. To je, prema riječima Kovačevića, veoma važno jer partner ne može dati ozbiljnu ponudu ukoliko ne zna kako će se cijena struje u Crnoj Gori kretati u narednih pet godina. Kovačević je najavio da će se Prenos u februaru izdvojiti iz EPCG i postaće akcionarsko društvo sa istim rasporedom vlasništva kao u Elektroprivredi. »Dakle, u prvoj fazi država će imati 75 odsto vlasništva. Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li ići u dokapitalizaciju Prenosa«, kaže Kovačević.« Jedan projekat nas navodi na opredijeljenje da i sa Prenososm uđemo u dokapitalizaciju«. Odluka, kako je kazao, još nije donesena, ali to se lako može desiti zbog izgradnje podvodnog kabla sa italijanskom kompanijom Terna. Projekat izgradnje kabla vrijedi 675 miliona EUR, a svoj dio tu će naći i Prenos. »Kabal je veoma interesantan, ne samo zbog prenosne mreže nego zbog novih proizvodnih objekata koji bi se radili u Crnoj Gori. Sigurno je da će sa kablom biti mnogo veće interesovanje za gradnju novih objekata u Crnoj Gori, time i projekat hidroelektrana na Morači dobija puni značaj«, ocijenio je Kovačević. On je saopštio da bi do sredine januara trebalo da bude potpisan prvi, praktično obavezujući ugovor sa italijanskom kompanijom. »Dokapitalizacija Prenosa važna je da bi se realizovao dio obaveza koji pripada i u najvećoj mjeri zavisi od izgradnje kabla. A Prenosu je potreban svjež novac, nešto oko 90 miliona EUR, što bi se obezbijedilo dokapitalizacijom, a zatim investiralo u dio projekta koji treba da uradi crnogorska strana«, kazao je Kovačević. Ipak, kako je zaključio, za sada je to još otvoreno pitanje, moguće je da EPCG i Prenos idu u dokapitalizaciju odvojeno, ali i zajedno.
Izvor: www.seebiz.eu

26.12.2008 - Firme da redovno objavljuju rezultate
Podgorica - U cilju stvaranja kvalitetnog institucionalnog okvira za nastavak rasta i razvoja ekonomije i finansijskog sistema, Vlada Crne Gore je izradila Strategiju i Akcioni plan za unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja koja je objavljena na sajtu Ministarstva finansija. Strategijom su predviđena poboljšanja koja se tiču izvještavanja o poslovanju investicionih fondova i kompanija čije su akcije registrovane na berzama. Za donošenje kvalitetne investicione odluke, najznačajniji osnov su, pravovremeni finansijski izvještaji usklađeni sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. - Pravovremena informacija o poslovanju kompanija, osnova je za donošenje kvalitetnih odluka o kupovini akcija, jer doprinosi smanjenu rizika i nesigurnosti prilikom investiranja. Neobjavljivanje izvještaja o poslovanju kompanija utiče na cijenu akcija i dovodi do “insajderskog trgovanja”. U cilju unapređenja ove oblasti, između ostalog, Komisija za hartije od vrijednosti će posebnu pažnju posvetiti regulatornom okviru, koji se odnosi na sačinjavanje i objavljivanje periodičnih finansijskih i drugih izvještaja - navodi se u Strategiji. Za donošenje kvalitetne investicione odluke, najznačajniji osnov su, svakako, kvalitetni i pravovremeni finansijski izvještaji usklađeni sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. - Neobjavljivanje izvještaja o poslovanju kompanija utiče na cijenu akcija i dovodi do “insajderskog trgovanja”. U cilju unapređenja ove oblasti, između ostalog, Komisija za hartije od vrijednosti će posebnu pažnju posvetiti regulatornom okviru, koji se odnosi na sačinjavanje i objavljivanje periodičnih finansijskih i drugih izvještaja - navodi se u dokumentu. Izmjenama Zakona o hartijama od vrijednosti propisano je da su registrovani emitenti sada u obavezi da Komisiji dostavljaju kopiju godišnjeg računa, nakon njegovog usvajanja na skupštini akcionara, i kopiju izvještaja revizora u skladu sa zakonom. - U toku je izrada Pravila kojim će se propisati kvartalno i polugodišnje izvještavanje u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja i međunarodnim standardima revizije. U toku je izrada Javne informacijske knjižice koja će obuhvatati podatke iz finansijskih izvještaja. Javna informacijska knjižica će biti dostupna na veb stranici KHOV - dodaje se u Strategiji. I Investicioni i penzioni fondovi su obavezni na podnošenje mjesečnih, tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih izvještaja. U planu je izrada obrazaca za periodično i godišnje izvještavanje investicionih i penzionih fondova, koji će biti dostupni na Internet stranici KHOV.
Izvor: ND Vijesti

26.12.2008 - Vlada očekuje godinu infrastrukturnog buma
Podgorica – Crnogorska Vlada usvojila je juče Ekonomsku politiku za 2009. godinu čiji je cilj održavanje makroekonomske stabilnosti i kontinuiteta privrednog rasta uz kontrolisan uticaj efekata krize. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je da je Vlada krizu shvatila kao prijetnju, jer će biti manje mogućnosti zaduživanja privrede i stanovništva, većeg troška zaduživanja, dosta opreznog investiranja koje će se reflektovati na smanjenje priliva stranih direktnih investicija... - U krizi vidimo i šansu jer će niži obim kreditne aktivnosti uticati na smanjenje agregatne tražnje i smanjenje inflatornih pritisaka. Manji nivo uvoza i izvoza roba uticaće da se spoljnotrgovinski deficit u odnosu na BDP sa 35,9 odsto u 2008. smanji na 31 odsto u 2009.- rekao je Lazović. Vlada je procijenila da će naredna godina biti godina „infrastrukturnog buma“, jer će početi sa realizacijom kapitalnih projekata – izgradnja autoputa, nastavak aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje hidroelektrane na Morači, stvaranja uslova za izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, što će uz dokapitalizaciju Elektoprivrede, privatizaciju Luke Bar, Željeznice, Montenegroerlajnza dati novu vrijednost ekonomiji Crne Gore. - U cilju amortizovanja negativnih efekata krize pripremili smo set mjera iz fiskalne politke, kojima će se preventivno djelovati na moguće usporavanje ekonomske aktivnosti. Smanjenjem poreza i doprinosa i prijevremenom otplatom duga održaće se zadovoljavajući nivo javne potrošnje, dok će povećanje kapitalnog budžeta u kombinaciji sa investicijama iz privatnog sektora obezbijediti zadovoljavajući nivo pšotrošnje – rekao je Lazović. Kao najznačajnije mjere fiskalne politike za narednu godinu, Vlada je definisala jačanje investicija u infrastrukturu kroz povećanje kapitalnog budžeta na 225 miliona eura, smanjenje neproduktivne budžetske potrošnje tako što će se zamrznuti 10 odsto rashoda za materijal i usluge u prvih šest mjeseci 2009. godine , a što bi trerbal oda uštedi 6,5 miliona eura. - Predviđeno je smanjenje poreza i doprinosa na zarade sa ukupnim efekrtom od oko 53 miliona eura što čini 1,4 odsto BDP-a, prijevrfemena otpata unutrašnjeg duga po osnovu restitucijei stare devizne štednje, ukidanje naknade za autoputeve i korišćenje gradskog građevinskog zemljišta što će rastertetit6i privredu za oko 23 miliona eura odnosno oko 0,62 odsto BDP-a. Za projekat „ posao za Vas“ biti opredijeljeno 18,5 miliona eura - rekao je Lazović, dodajući da će ukupan iznos podsticaja kroz fiskalne i socioekonomske mjere iznositi oko 9,4 odsto GDP –a. Kao rezultat tako koncipirane politike projekcija Vladinih makorekonomskih indikatora je – BDP u iznosu od 3,7 milijardi eura i realni rast od pet odsto, rast potrošačkih cijena 4,5 odsto, pad stranih direktni investicija na 460 miliona eura odnosno 12,4 odsto BDP-a, deficit spoljnotrgovinskog bilansa 1,1 milijardu eura ili 31 odsto BDP-a, stopa nezaposlenosti 10,3 odsto i rasta zaposlenosti 2,1 odsto. - Zacrtanim ciljevima očekujemo da ćemo obezbijediti privredni rast u 2009. godini – zaključio je Lazović.
Izvor: ND Vijesti

25.12.2008 - Rudnik uglja, EPCG i država prebijaju dugove
Pljevlja - Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Predrag Bošković očekuje da će se u narednih nekoliko dana riješiti problem dužničko-povjerilačkih odnosa između tog preduzeća i Elektroprivrede Crne Gore. - Interes Rudnika nije da ima ogromno dugovanje prema državi, niti je u interesu da ima jedno "sporno" potraživanje prema Elektroprivredi - rekao je Bošković juče na konferenciji za novinare. On nije želio da saopšti detalje inicijative Rudnika o rješenju dužničko-povjerilačkih odnosa koju su, kako je rekao, prihvatila ministarstva za ekonomski razvoj i finansija uz saglasnost Elektroprivrede. Iz njegovih daljih odgovora moglo se naslutiti da će problem biti riješen kroz međusobno prebijanje dugova Rudnika i države koja je većinski akcionar EPCG. - Rudnik državi duguje po osnovu starih kredita oko 29 miliona. To su krediti koji su naslijeđeni iz perioda početka devedesetih od londonskog i pariskog kluba i Evropske banke za obnovu i razvoj. Po osnovu neplaćanja PDV-a na isporuku uglja Termoelektrani u posljednjih nekoliko godina Rudnik državi duguje devet miliona eura. Otprilike ista su i naša potraživanja od EPCG, za onih nekoliko godina kada je bila sporna cijena uglja isporučenog Termoelektrani. Za par stotina hiljada se preklapaju potraživanja i dugovanja - kazao je Bošković i dodao da je neophodno da se smanji broj zaposlenih kako bi ta kompanija finansijski bila stabilna. - Smatram da je 1986. godine napravljen zločin prema Rudniku kada je uvođenjem stečaja u cementari u Pljevljima preko 500 ljudi prevedeno za jedan dan u radni angžman u Rudniku. Od te godine Rudnik se praktično nije nikad oporavio. Naslijeđeni su i problemi dugoročnih kredita koji opterećuju poslovanje i značajno smanjuju finansijski rezultat na kraju svake godine. I pored svih naslijeđenih problema Rudnik će ovu godinu završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatom - kazao je Bošković. Rudnik je obezbijedio tehničke uslove za kontinuiran nastavak proizvodnje, a izmještanje korita Ćehotine koje je koštalo oko 35 miliona eura najvećim dijelom je finansirano iz tekućeg poslovanja. Novom sistematizacijom je predviđeno da u Rudniku radi 380 radnika manje od sadašnjeg broja i da će narednih dana biti urađen socijalni program. - Pozitivno je što Rudnik pripada sektoru koji u tolikoj mjeri neće osjetiti posljedice globalne ekonomske krize zbog potrebe za energijom i energentima. Na poslovanje Rudnika u narednoj godini svakako će se odraziti zastoj u radu TE u trajanju od pet mjeseci zbog zamjene filtera, čime će se smanjiti obim poslovanja – rekao je Bošković. On je kazao da su u preduzeću smanjeni troškovi potrošnje nafte i njenih derivata i da će i dalje jedan od prioriteta biti smanjenje i drugih troškova poslovanja. - Naredni korak je da instaliramo GPARS na vozilima i mehanizaciji kako bi kompjuterski mogli da pratimo potrošnju goriva, svakog vozila, i na taj način bi se obavio obračun zarada - rekao je Bošković. Prema njegovim riječima, do juče Rudnik je proizveo preko 1,7 miliona tona uglja od čega je Termoelektrani isporučio 1,65 miliona, čime je značajno premašen elektroenergetski bilans za 2008. godinu.
Izvor: ND Vijesti

25.12.2008 - Država plaća da WAZ preuzme Pobjedu
Podgorica – Državni pregovarači u privazitaciji Pobjede ponudili su firmi njemačkog WAZ-a prodaju i preostalih 25 odsto Vladinih akcija, a razmatraju mogućnost da, uz četiri miliona eura duga za poreze i doprinose, preuzmu i vraćanje kredita od milion eura Prvoj banci - saznaju „Vijesti“. Država namjerava da zadrži „zlatnu akciju“ u slučaju donošenja strateških odluka važnih za Pobjedu. Pregovori o kupoprodaji 51 odsto akcija državne novinske kuće biće nastavljeni u januaru, a do tada će austrijski Ost Holding GmbH razmotriti predloge Tenderske komisije o rješavanju problema u crnogorskoj novinsko-izdavačkoj kompaniji. Prema informacijama „Vijesti“ iz nadležne komisije, za firmu koja je u stopostotnom vlasništvu WAZ-a, problematična su nagomilana dugovanja Pobjede i traže da država preuzme što više obaveza. Direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović potvrdio je da se u okviru pregovora o privatizaciji Pobjede razmatra mogućnost da njemačka kompanija postane vlasnik 76 odsto akcija novinskog preduzeća. - Pregovara se oko ukupne transakcije, ali i dugovima i investicijama – rekao je Vujović „Vijestima“. U Tenderskoj komisiji neće da saopšte koliki je ukupni dug novinske kuće, jer „to će se tačno znati 31. decembra“. - Pobjeda državi po osnovu poreza i doprinosa duguje oko četiri miliona eura, tu je i kredit Prvoj banci, koji crnogorska kompanija nije u prilici da vrati. Ako bude trebalo da preuzmemo još koju obavezu, lakše je da to bude kredit nego dugovanja prema radnicima koja iznose blizu dva miliona eura, ili dobavljačima - procjenjuju u komisiji. Ukoliko država oprosti poreska dugovanja i vrati kredit Prvoj banci, znači da Pobjedu praktično poklanja WAZ-u. I to tako što će preuzeti obaveze od oko pet miliona, a za Pobjedu će dobiti četiri miliona. - Zaista moramo tražiti najbolje rješenje, ako smo se već odlučili da idemo na tržišne principe. Pobjeda će konačno biti ravnopravna sa ostalim medijima, a država bi od naredne godine dobijala novac za poreze i doprinose, što do sada nije bio slučaj – pravdaju crnogorski predstavnici svoje opcije za usaglašavanje kupoprodajnog ugovora. U Crnoj Gori se ostali mediji drugačije tretiraju, naročito ako zakasne pri izmirenju obaveza prema državi. U komisiji smatraju da investicije moraju biti veće od ponuđenih 3,37 miliona eura u petogodišnjem periodu. Crnogorska novinsko-idavačka kompanija ima oko 470 zaposlenih. Prema najavama iz Tenderske komisije za privatizaciju Pobjede, oko 200 radnik će biti višak. - Pobjeda ima dobar kolektivni ugovor, koji je velika obaveza i moraće da se poštuje – ocjenjuju u pregovaračkom tijelu. Država već godinu pokušava da proda većinski akcijski kapital, a od početka prizatizacionog procesa zainteresovan je samo WAZ, koji na prethodnom tenderu nije dostavio ponudu upravo zbog dugova Pobjede. Njemačka medijska grupacija WAZ, prema pisanju tamošnjih medija, nije u dobroj finansijskoj situaciji, a nedavno su predstavnici tog koncerna najavili otpuštanje 260 novinara. Uz to, namjeravaju da ukinu djelove redakcija svojih lokalnih izdanja, a sve to da bi uštedjeli 30 miliona eura.
Izvor: ND Vijesti

24.12.2008 - Arapi plove ka Bijeloj
Podgorica – Kompanija Abu Dabi Mar jedina je dostavila ponudu za kupovinu 61,5 odsto državnih akcija u Jadranskom brodogradilištu Bijela, a u petak, kada je otvaranje ponuda, znaće se cijena za akcije i ulaganja. Na zvaničnom sajtu Abu Dabi Mara piše da je ta firma među najvećim proizvođačima mega jahti u svijetu, a ne navodi se ko je vlasnik. U Vladi je “Vijestima” saopšteno da je ta kompanija povezana sa vladarskom porodicom Al Nahijan. Ponuda za Brodogradilište na neki način je i znak da se Arapi spremaju za ulaganja u Crnoj Gori. Članovi porodice Al Nahijan boravili su nekoliko puta u našoj zemlji, a i kod nih je boravio premijer Milo Đukanović. Vladari Abu Dabija predstavljaju jednog od najvećih investitora u svijetu, i potencijalni su ulagači u ulcinjsku Veliku plažu, Adu Bojanu, Prvu banku... Arapska kompanija koja se prijavila za Brodogradilište na trećem tenderu, izgradila je dvije najduže jahte u svijetu, koje su nedavno promovisane na sajmu u Monaku. Vladari Abu Dabija posjeduju više povezanih firmi, pa i u oblasti brodogradnje, među kojima je i renomirana Abu Dhabi Ship Building (ADSB), koja se bavi izgradnjom i rekonstrukcijom trgovačkih i vojnih brodova. Prema dostupnim podacima sa Interneta, većinski paket akcija ADSB-a pripada vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojima pripada Abu Dabi kao jedan od sedam emirata. Vlasnički udio posjeduju još i Newport News Shipbuilding, kao dio Northrop Grummana, američkog giganta iz vojne industrije, kao i francuski Constructions Mecaniques de Normandie. Sa druge strane, Abu Dabi Mar se bavi izgradnjom i servisiranjem megajahti. Naspram Brodogradilišta u Bijeloj, u tivatskom zalivu planirana je gradnja marine za megajahte u režiji Pitera Manka sa partnerima. Ako se oba projekta realizuju, Crna Gora će imati proizvođača, servisera i marinu za megajahte. Država, nakon jednog ranijeg neuspjelog tendera, već godinu pokušava da proda većinski paket akcija u Brodogradilištu, a u junu su im propali pregovori sa kiparskim konzorcijumom C&S ltd. i Mercury i švajcarskim Avangardom. Tim investitorima nije odgovorao sudski spor o potonuću broda Meksiko, za koje grčka firma Zamounis traži osam miliona američkih dolara od uprave Brodogradilišta. Kiprani su nudili 7,1 miliona eura za akcijski kapital i 40 miliona investicija, Švajcarci su ponudili četiri miliona za državni paket akcija i 30 miliona eura ulaganja. Londonski Navalmar je ponudio 3,2 miliona za državne akcije Brodogradilišta i 5,4 miliona za investicije, dok je najgoru ponudu na drugom tenderu dostavio francuski konzorcijum iza kojeg stoji kanadski milijarder Piter Mank koji je namjeravao da kompaniju iz Bijele preuzme za million sa 14, 5 miliona za investicije.
Izvor: ND Vijesti

23.12.2008 - Lazović: Tender za dokapitalizaciju EPCG u januaru
PODGORICA - Savjet za privatizaciju razmatrao je i utvrdio danas Predlog odluke o planu privatizacije za narednu godinu, koji će uputiti Vladi na usvajanje. »Savjet će naredne godine biti usmjeren na stvaranje uslova za uspješno sprovođenje objavljenh tendera, pripremu i početak tenderskog procesa u društvima na osnovu već usvojenih odluka i pokretanje novih privatizacija«, saopštio je predsjednik tog tijela, Vujica Lazović. Prema njegovim riječima, privatizacija će i naredne godine, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, biti prilagođena zahtjevima slobodnog tržišta, dok će akcenat biti na prodaji imovine i akcija preko javnih tendera, aukcija i berzi. »Biće nastavljene privatizacije Jadranskog brodogradilišta za koji je jedna kompanija već otkupila tendersku dokumentaciju, Pobjede, Montepranzo-Bokaprodukta, Instituta »Simo Milošević« i mljekare Zora«, kazao je Lazović. Savjet će, kako je naveo, pripremiti tendere za devet društava. »U januaru će biti raspisan tender za dokapitalizaciju Elektroprivrede (EPCG), a počeće i privatizacija Duvanskog kombinata, Budvanske i Ulcinjske rivijere, Barske plovidbe i Marine«, rekao je Lazović. On je najavio da će početi privatizacija pojednih djelatnosti u Luci Bar, Željeznici Crne Gore, Montenegro Airlines i Pošti Crne Gore. Planom privatizacije i naredne godine planiran je nastavak valorizacije turističkih lokaliteta kroz model privatno javnog partnerstva, kao i prodaja bivše vojne imovine. »Poseban akcenat biće na zaštiti i rješavanju socijalnih pitanja kroz ugovorne obaveze i bankarske garancije za njihovo ispunjenje«, dodao je Lazović. On je kazao da je Vlada u dnevnoj komunikaciji sa investitorima koji su zainteresovani za neke projekte i naveo da je veliki broj njih i dalje spreman da učestvuje na raspisanim tenderima. Vlada će, kako je rekao, vjerovatno održati pozitivne trendove i naredne godine, ali neće ići ispod nekih donjih granica, koje bi trebalo da budu dovoljan motivacioni faktor za investitore. »Dokapitalizacija EPCG obezbijediće dodatnih 300 miliona EUR, što će oporaviti značajan dio ekonomskih procesa«, smatra Lazović. Zbog finansijske krize, tvrdi on, državno i nacionalno blago neće biti nuđeno za neki minimalan iznos. Lazović je saopštio da je tender za Valdanos obuhvatio samo državno vlasništvo, i da građani Ulcinja »mogu mirno da spavaju« što se tiče vlasništva nad njihovom imovinom. Savjet je odobrio javni poziv za međunarodnu pretkvalifikaciju zainteresovanih investitora za finansiranje izgradnje regionalne sanitarne deponije Vasov do, koja bi obuhvatila četiri sjeverne opštine.
Izvor: www.seebiz.eu

23.12.2008 - Gorivo od ponoći jeftinije 4-9 centi po litru
PODGORICA - Sve vrste goriva u Crnoj Gori od ponoći će biti jeftinije četiri do devet centi, saopšteno je agenciji Mina-business iz kotorskog Jugopetrola. Super i bezolovni benzin biće jeftiniji četiri centa i koštaće 86, odnosno 87 centi. Dizel i ekodizel pojeftiniće devet i sedam centi i koštaće 76, odnosno 81 cent. Cijene goriva u Crnoj Gori posljednji put su promijenjene 8. decembra, kada su snižene dva do šest centi. Maksimalne maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori usklađuju se svakog drugog ponedjeljka, u zavisnosti od promjene cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu (Mediterranean Platt’s Ground) i valutnog odnosa eura i američkog dolara. Pojeftinjenje svih vrsta goriva posljedica je poremećaja cijena nafte na svjetskim tržištima, koje su naglo pale sa rekordnih 147,47 USD za barel. Nafta je na međunarodnim tržištima danas pojeftinila na 43 USD za barel, nakon kratkotrajnog rasta uzrokovanog padom američke valute. Barel sirove nafte na američkom tržištu koštao je 42,13 USD, a u Londonu 43,68 USD.
Izvor: www.seebiz.eu

22.12.2008 - Smanjenje plata mogući problem
Podgorica - Ministar finansija Igor Lukšić ocijenio je u intervjuu “Vijestima” da će “definitivno usporiti generatori crnogorskog ekonomskog rasta iz proteklog perioda, zbog čega je Vlada oprezna i sprema se za mogući udar”. Lukšić kaže da poteškoće polako osjeća i stanovništvo, jer se teže odobravaju bankarski krediti, koji su bili jedan od generatora rasta životnog standarda. - S druge strane logično je očekivati smanjivanje inflacije, i pad određenih cijena usljed primjene mjera ekonomske politike, što je povoljnost u odnosu na ovu godinu. Problem, međutim, može biti sporiji rast ili blagi pad zarada, kao i sporiji pad nezaposlenosti - smatra ministar. • U kojoj mjeri je crnogorska ekonomija u krizi? Teško možemo u ovom trenutku govoriti o krizi u crnogorskoj ekonomiji. Posljednje tri godine uključujući i tekuću, prosječni rast ekonomije je oko devet odsto, što je najbolji rezultat u Evropi. Politika stvaranja uslova za privlačenje stranih i podsticanje domaćih investicija bila je ključni pokretač rasta. Ovogodišnji BDP per capita dostići će nivo 5.200-5.300 eura, dok je prema Eurostatovom istraživanju naš BDP per capita po kupovnoj moći 41 odsto prosjeka EU, znači nešto između 9 i 10 hiljada, što je najveći rast od zemalja u regionu u posljednje dvije godine. Sve ovo govorim ne iz razloga neuočavanja potencijalnih posljedica krize, već upravo zato što moramo i te kako biti na oprezu i spremiti se na udar, pošto je realno očekivati da generatori rasta iz prethodnog perioda uspore svoj rad u naredne dvije. • Definitivno je da će biti problema. Kako da se Crna Gora sačuva ili makar ublaži posljedice? Prezentirali smo plan aktivnosti najprije u Privrednoj komori, potom Uniji poslodavaca i na kraju u Savezu sindikata. Set mjera koje su pripremljene čine sveobuhvatan paket koji je, siguran sam, jedan od najkvalitetnije pripremljenih u Evropi. Na liniji je preporuka G20, EU i iskustava nekih od najrazvijenijih zemalja. Taj paket čini smanjenje poreza, uključujući i lokalne, i doprinosa, potom čišćenje cijene goriva od različitih naknada koje nijesu PDV i akcize, subvencionisanje troškova električne energije, realizacija projekta podsticanja preduzetništva - Posao za vas, realizacija kapitalnog budžeta koji većim dijelom čine ulaganja u infrastrukturu, obezbjeđivanje, u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, dugoročnih kreditnih linija bankama radi podrške malim i srednjim preduzećima. Reagovali smo jako brzo i donošenjem odgovarajućeg zakona u Skupštini koji je potpuno na liniji iskustava najrazvijenijih zemalja. • Da li postoje sigurne investicije u 2009. koje mogu uticati da se „lakše diše“? - U današnjem vremenu kada je ekonomija u pitanju ništa nije sigurno. Ali, možemo govoriti o visokoj vjerovatnoći da će se pojedini privatizacioni procesi uspješno dovršiti, kao i pokretanju tendera za dokapitalizaciju EPCG, odnosno izgradnju novih energetskih objekata. S druge strane, važno je nastaviti sa sprovođenjem postupka odabira izvođača za izgradnju projekta autoputa. Tome treba dodati i projekte turističke valorizacije pojedinih područja. Na taj način, ne samo u 2009, već i više u narednim godinama, moguće je nivo investicione potrošnje održati iznad 20 odsto BDP i time obezbijediti visoke stope ekonomskog rasta. • Optimistički je vjerovati da će u vremenu krize biti investitora koji će u EPCG uložiti stotine miliona, graditi elektrane i turistička naselja? - Možda jedina poslovna aktivnost koja za sada nije previše pogođena dosadašnjom krizom je energetski sektor. U vremenu visokih cijena i stalno rastuće potražnje, mnoge kompanije su akumulirale značajan profit koji bi sada mogao biti reinvestiran. Inače ovo je najpovoljniji trenutak za takve firme. Troškovi izgradnje su značajno pali. Sa druge strane, projekat Luštice i razvoja Velike plaže usmjereni su ka investitorima koji takođe nijesu izloženi bankarskom finansiranju. Nadam se da ćemo u slučaju projekta Luštice na obostrano zadovoljstvo sa građanima Tivta riješiti imovinska pitanja. Ta investicija je i njihova ogromna šansa, ne samo za ovu već i mnoge naredne generacije. Takođe je potrebno donijeti i prostorni plan. • Do sada smo strance odbijali raznim biznis barijerama koje se ogledaju u dugim procedurama oko tendera, izrade planskih dokumenata, izdavanja dozvola. To je uticalo da u ovom trenutku imamo malo započetih investicija? - Bez obzira na te uočene slabosti, mislim da smo u prethodnom periodu jako puno uradili, kako u sferi političkog sistema, tako i u dijelu ekonomskih reformi čime se stvaraju uslovi za kontinuirano iskazivanje interesovanje za ulaganja u Crnoj Gori. Ubrzane su i procedure izrade planskih dokumenata, a nastavljen je i proces revizije poslovnog ambijenta radi uklanjanja biznis barijera. Strani investitori, rekao bih, imaju taj utisak. Bitno je kretati se strateški u dobrom pravcu. • Ipak, i dalje nema krupnih investicija. Smatrate li da nijesmo dobro iskoristili vrijeme buma što nijesmo otvorili vrata za viša ulaganja u turizam, energetiku...? Radili smo onom brzinom kojom je to objektivno bilo moguće. Treba imati u vidu nivo planske dokumentacije, raščišćavanje imovinskih odnosa na pojedinim lokacijama, sprovođenje postupaka. Međutim, mislim da okolnost da još nijesu usvojeni sistemski svojinski zakoni, iako su predlozi odavno napisani, predstavlja veliki minus. Tome treba dodati i Zakon o koncesijama. Ovo je pravi trenutak da se taj sistemski okvir definiše i obezbijedi dodatni podsticaj za investicije i time nastavak rasta životnog standarda. • Osim smanjenja zarada, poslodavci, makar retorički, najavljuju i otpuštanje radnika. Da li je to realno, i šta Vlada može uraditi da to preduprijedi? Sve mjere koje smo definisali i koje se sprovode imaju za cilj upravo predupređivanje takvih negativnih efekata krize. Naš cilj je da smanjimo troškove poslovanja i time preventivno utičemo na rast nezaposlenosti. Ukoliko i dolazi do otpuštanja odlučili smo se da u tom slučaju ponudimo poreske olakšice i time olakšamo pregovore o nivou neto otpremnina da bi socijalni program bio što bolji. Ipak, prvi efekti krize u tom smislu, ipak, bi se prevashodno mogli odraziti na manji broj nerezidenata koji je angažovan u našoj ekonomiji. • MMF prognozira manji rast BDP-a u Crnoj Gori nego što je Vlada planirala, pa samim tim očekuje budžetski deficit? Kakve su Vaše prognoze? Sve zavisi od nivoa rasta ekonomije. Scenario kojem smo sada bliži je rast od pet odsto. Realizacija planirane budžetske potrošnje bi u tom slučaju značila određeni budžetski deficit. Projekcije MMF-a su da bi rast mogao biti još niži u kom slučaju nivo planirane potrošnje ne bi bio realan, jer ga ne bismo mogli finansirati, pošto bi takav nivo zaduživanja ugrozio povoljnu statistiku javnog duga koju imamo. Ono što je po meni problem kod pristupa MMF-a je da su njihove preporuke, čak i kada bi kod nas postojao konsenzus za njihovo sprovođenje, izrazito prociklične. Drugim riječima, samo bi pogurale negativne posljedice krize. Upravo, ukoliko dolazi do usporavanja ekonomije mi se moramo potruditi da to bude što postupnije zbog izrazite dinamike koja je u prethodnom periodu postignuta. • Možete li pojasniti koje bi to preporuke MMF mogle pogurati negativne posljedice krize? Odustajanje od smanjenja poreza i doprinosa prije svega. Vjerujem da je bolje smanjiti budžetsku potrošnju, čak i kapitalnu, ali ne odustati od projektovanog smanjenja. Slično je i sa cijenom električne energije za preduzeća. To je inače neminovnost i mi sa ovim samo ubrzavamo taj postupak. • Da li ćete se zadužiti za pokrivanje deficita, i u kom iznosu očekujete? Do određene mjere da, ukoliko bude trebalo. Predvidjećemo da se u slučaju manjih od planiranih poreskih prihoda možemo zadužiti do 75 miliona eura. Time nećemo pogoršati poziciju kod javnog duga, a omogućićemo realizaciju projekata kapitalnog budžeta. • MMF kaže da je bolje smanjiti rashode i potrošnju, nego doći u situaciju da se povećaju porezi, da bi se vraćao javni dug? Potpuno sam saglasan s tom ocjenom. Ipak, to je ponovo pod pretpostavkom da nećemo prilagoditi potrošnju u slučaju značajnije manjeg ostvarenja poreskih prihoda od planiranih. Budžetskom politikom je moguće preventivno djelovati na posljedice krize, ali samo do određene mjere i pod uslovom da time nećemo ugroziti održivost javnog duga. To bi nepovoljno djelovalo i na naš kreditni rejting i imalo višestruko negativne posljedice. Bez obzira na nedavnu korekciju ocjene makroekonomskih rizika, što je uticalo u slučaju Mudis agencije da ocjenu ekonomije koriguje sa stabilne na negativnu, ne može se govoriti o ugrožavanju rejtinga. Srednjoročna loša politika bi to svakako izazvala. Na stranu to, što pojedine ocjene iz izvještaja te agencije nijesu osnovane. Nekad se nagrađuje smanjenje gubitaka • Kako komentarišete činjenicu da direktori i članovi uprava preduzeća gdje je država većinski vlasnik, imaju možda najveće plate u Crnoj Gori, a istovremeno posluju sa gubicima? - Mislim da, prije svega, ne smijemo robovati populizmu koji je posebno nedavno bio prisutan u jednoj susjednoj zemlji u tom smislu. Moramo svako preduzeće posmatrati pojedinačno i na osnovu toga zaključivati. Negdje je i smanjivanje gubitaka, restrukturiranje i pripremu za privatizaciju potrebno nagraditi. Članovi bordova direktora i menadžment često snose veliku odgovornost za ono što rade i u tom slučaju je potrebno pažljivo vagati sve argumente da bi se adekvatno o tome zaključilo. • Ipak, je činjenica da u velikim gubitašima direktori i članovi uprava imaju visoke plate, a ne vidim da ima nekih promjena i otkaza zbog toga, osim možda kozmetičkih i političke prirode? - Određenih značajnih promjena je, ipak, bilo. Ako pogledate na primjer situaciju u EPCG, Luci Bar i Željeznici, daleko odmiče proces restrukturiranja. U Vladi ima štednje • Brojne vlade u svijetu naložile su preduzimanje mjera štednje u državnim službama, zbog finansijske krize? Kod nas još niko javno nije pozvao na štednju u administraciji? - Možda nijesmo javno o tome govorili, ali se određene mjere sprovode. Doduše, ne mogu reći ni da je do sada bilo rasipanja. Štaviše, analiza tekućeg djela budžeta upravo pokazuje tendenciju dugoročnog prilagođavanja potrošnje. Uz to, budžet za iduću godinu za prvih šest mjseci predviđa za 10 odsto umanjenu potrošnju za materijal, službena putovanja, telefone, gorivo i slično dok ne sagledamo kretanje budžetskih prihoda. Na taj način u odnosu na plan svakako će se oko 6,5 miliona uštedjeti.
Izvor: ND Vijesti

22.12.2008 - Različito kretanje berzanskih indeksa
Podgorica, 21.decembra-Crnogorsko tržište kapitala protekle sedmice je obilježilo različito kretanje berzanskih indeksa,a promet je u odnosu na prethodnu radni nedjelju uvećan za 16,5 odsto na 960 hiljada eura. Moste,indeks Montenegroberze,ojačao je 8,32 odsto na 334,01 bodova.Indeks Neks Montenegro berze,kompanijski NEDž20 zabilježio je rast od 4,9 odsto na 4.055,17 poena, a pokazatelj vrijednosti akcija fondova NEDžPIF potonuo je 5,5 odsto I radnu sedmicu završio na 7.992,33 bodova. Berzanska vrijednost akcija Jadranskog brodogradilišta za čiju privatizaciju postoji interesovanje kompanija sa Srednjeg istopka, Rusije, Singapura i Grčke, porasla je 9,2 odsto na 5,8 eura. Rok za dostavljanje ponuda ističe u utorak.Telekomove dionice proskupile su 5,2 odsto na 2,31 eur. Stabilne su bile akcije “Pobjede”a.d. na 7,95 eura,Instituta “Simo Milošević” na 46 eura , Željeznice Crne Gore na 62,62 centi i Duvanskog kombinata na 38,42 centi . Od kompanija sa zvaničnih lista za kotaciju gubitke je zabilježio Kombinata aluminijuma čije su akcije pojeftinile su deset odsto na 90,02 centa. Podsjetimo poslovodstvo ove kompanije ugasilo je do petka 150 od ukupno 528 ćelija u pogonu Elektrolize,a planira da do januara zaustavi još oko 250 ćelija.Akcije Plantaža pojeftinile su 14,9 odsto na 25,52 centa I barske Luke 12,4 odsto na 34,02 centa. Obične dionice Elektroprivrede Crne Gore poskupile su za oko trećinu I radnu sedmicu na Neks Montenegro berzi su završile na na 1,55, a Montenegroberzi na 1,62 eura.Akcije kotorskog Jugopetrola su na Montenegroberzi poskupile 17 odsto,a na Neks Montenegro berzi 2,07 I na oba tržišta koštaju 5,85 eura. Akcije Budvanske rivijere na Montenegroberzi su poskupile 35 odsto na 4,19 eura I na Neks Montenegro berzi 15,1 odsto na 4,99. Željezarine dionice su na Montenegroberzi poskupile četiri odsto na 85 centi I na neks Montenegro berzi su ostale stabilne na 81,7 centi. Dionice Podgoričke banke pojeftinile su 30 odsto na 350 eura. Akcije Solane “Bajo Sekulić” na Neks Montenegro berzi su pojeftinile 15,1 odsto na 3,65 eura,a na Montenegroberzi poskupile 13,9 odsto na 4,99 eura. Po obimu ostvarenog prometa izdvojio se Montenegroekspres čijim akcijama je trgovano 149 hiljada eura. Na Neks Montenegroberzi je,u četvrtak, prodato 2,99 odsto akcija ove kompanije za 79,7 hiljada eura. -Promet koji je ostvaren ove sedmice i više je nego skroman, naročito ukoliko se iz njega izuzmu transakcije sa akcijama Eurofonda i Montenegroekspresa iz Budve,kaže broker VIP brokera,Ivan Joksimović.On najbolje odslikava trenutno stanje na našem tržištu – hronična pasiviziranost investora koja je nastala kao posledica nedostatka novca i psiholoških razloga koji proističu iz dugoročne recesije.. Joksimović ističe da je početak sedmice obilježen nešto agresivnijom trgovinom sa akcijama Elektroprivrede, gdje je prometovano 40 hiljada akcija, gdje se cijena u jednom trenutku nalazila na nivou od dva eura, da bi se istoga dana stabilizovala na 1,5 eura .-Ovaj jako respektabilan dnevni promet sa tom hartijom je nedvosmisleno podsjetio na periode najveće ekspanzije crnogorskog tržišta, a vjerovatno je posledica optimističnih očekivanja u vezi sa najavljenom dokapitalizacijom, za koju se očekuje da će tender biti raspisan u toku januara naredne godine,kaže on. Inače, trgovina sa akcijama Elektroprivrede je u najznačajnijoj mjeri doprinijela da indedži NEDž 20 i MOSTE zabilježe pozitivne promjene na sedmičnom nivou. - Vijest koja je u negativnom svjetlu obilježila predhodnu nedjelju jeste zatvaranje jednog broja proizvodnih ćelija u podgoričkom Kombinatu aluminijuma,kaže Joksimović.U situaciji kada je ogromna većina svjetskih proizvođača u nerentabilnom ciklusu proizvodnje, ovo se ipak čini racionalnim potezom, smatra on, jer svaki dalji nastavak proizvodnje istim tempom, u uslovima kada je tržišna cijena daleko ispod proizvodne, žestoko ugožava očuvanje kapitala firme. Joksimović dodaje da ne treba posebno podsjećati koliko je inače kompleskno pitanje podgoričkog proizvođača za crnogorsku ekonomiju. Najtraženije obveznice -U ukupnom broju transakcija i dalje dominira trgovina sa obveznicama, prvenstveno penzionera,kao obveznicama po osnovu restitucije,kaže Ivan Joksimović. Obveznice restitucije su bile predmet nešto pojačanijeg interesovanja poslednje vrijeme, zbog najave Ministarstva Finansija da će obavljati njihov otkup u januaru sledeće godine. Joksimović napominje da će se početkom naredne sedmice znati preko kojih brokerskih kuća će Vlada nastupati u ovom otkupu. Fondovi Na Neks Montenegro berzi su akcije Atlasmonta poskupile 17,3 odsto na četiri centa, Monete 13,3 odsto na 3,4 centa, a pojeftinile HLT-a 20 odsto na 2,4 centa i Euro fonda 15,7 odsto na 2,99 centa. Vrijednost dionica MIG-a ostala je na tri centa,kao I Trenda na 3,97 centi. Na Montenegroberzi su rast vrijednosti zabilježile akcije HLT-a, 13,3 odsto na 2,8 centi, i Eurofond 1,4 odsto na 2,85 centi. Dionice Monete su pojeftinile 24,5 odsto na 3,51 centi, Trenda 21,5 odsto na 3,13 , MIG-a 13,3 odsto na 2,6 ,a a Atlasmonta 12 odsto na 3,51 cent.
Izvor: NJP Pobjeda

19.12.2008 - Leglo 44 miliona
Podgorica – Ministarstvo finansija uplatilo je juče Prvoj banci 44 miliona eura kredita za poboljšanje likvidnosti – saznaju “Vijesti”. Novac iz rezervi, koji je u inostranim bankama deponovala Cenralna banka Crne Gore, kao fiskalni agent države, uplaćen je sedam dana nakon Vladine odluke da odobri pozajmicu. Prva banka je, za dobijanje kredita na najmanje tri mjeseca a najduže do godine po kamati od 2,5 odsto, zauzvrat založila 93,5 odsto svojih akcija. Prema Zakonu o mjerama za zaštitu bankarskog sistema usvojenom krajem oktobra, država može da pozajmi novac, a za odobrenu podršku „akcionari su dužni da svoje akcije u toj banci založe u korist Vlade, s tim da visina kreditne podrške ne može biti viša od iznosa nominalne vrijednosti akcija“. Nominalna vrijednost Prve banke iznosi 46,7 miliona eura. Kredit se, prema novom zakonu, može odobriti na period koji nije duži od godinu dana, uz kamatnu stopu koja je na dan odobravanja jednaka referentnoj kamatnoj stopi Evropske Centralne banke. U slučaju da Prva banka u roku ne vrati kredit, akcije prelaze u vlasništvo Vlade. Aranžman Ministarstva finansija, kojeg je Vlada zadužila za ovaj posao, i Prve banke, definisan je ugovorom, koji bi, prema najavama, trebalo da bude javno objelodanjen. Vjeruje se da će kredit od 44 miliona eura doprinijeti poboljšanju likvidnosti i stabilizaciji poslovanja banke.
Izvor: ND Vijesti

19.12.2008 - Do 1. januara proizvodnja na pola
Podgorica – Sinoć do ponoći u dvije serije Elektrolize, centralnom dijelu Kombinata aluminijuma, bilo je ugašeno tačno 150 od ukupno 528 ćelija, a do Nove godine, prema planovima u koje su „Vijesti“ imale uvid, Centralno evropska kompanija Olega Deripaske planira da zaustavi čak oko 250 proizvodnih ćelija. - U prosjeku svakodnevno stane sa radom 10-12 ćelija, ali je tehnologija takva da uprava može istovremeno dati zeleno svjetlo za gašenje i po 40 ćelija koje su posebno grupisane - tvrdi sagovornik „Vijesti“. Naš izvor tvrdi da će 31. decembra raditi u Elektrolizi svega 53 odsto ukupnog broja ćelija, odnosno oko 270, dok će ostale biti ugašene. - Olakšavajuća okolnost je što je dio radnika Elektrolize na bolovanju tako, da uprava i njoj lojalni Sindikat za sada vješto kriju planove od velikog broja radnika, ali u drugim fabrikama KAP-a. Rusi više ni ne razmišljaju o 650 radnika u tri prerađivačke fabrike, i od Vlade traže saglasnost da mimo odredbi kupoprodajnog ugovora uruče oko 500 otkaza – tvrdi izvor „Vijesti“ iz Kombinata. U Elektrolizi je gašenje ćelija počelo još u drugoj polovini oktobra, a kao osnovni razlog tada je naveden remont, odnosno, potreba da se proizvodi što čistiji aluminijum. Međutim, pravi razlozi vrlo brzo su izašli na vidjelo, a to je drastičan pad berzanske cijene aluminijuma na svjetskoj berzi i ogormni gubici. Nije ni prošao mjesec, Rusi su sazvali vanrednu skupštinu na kojoj su ekspresno donijeli odluku da mogu smanjiti proizvodnju na nivo i do 60.000 tona godišnje. Nakon prerađivačkih fabrika KAP-a koje su stale sa radom, sada su više nego očigledni problemi i u srcu Kombinata, ali to za sada od javnosti i većine radnika u drugim fabrikama na sve načine pokušavaju da sakriju, i uprava i njoj lojalni čelnici glavne sindikalne organizacije koji se svake sedmice sastaju. Izvor “Vijesti” iz menadžmenta tvrdi da će CEAC zbog velikih gubitaka koje ostvaruje u podgoričkoj kompaniji, proizvodnju vrlo brzo svesti na oko 60.000 tona godišnje. Ovaj podatak bi trebao da zabrine čelnike crnogorske Vlade jer je sad više nego izvjesno da ruski investitori sigurno ne zaustavljaju rad tolikog broja ćelija Elektrolize da bi ih potom ponovo puštali u pogon. Naime, za kompletan remont i pokretanje samo jedne ćelije potrebno je izdvojiti oko 50.000 eura što znači da će od 1. januara troškovi pokretanja ugašenih ćelija porasti do nevjerovatnih 12,5 miliona eura. A te pare Rusi, koji ovih dana nemaju ni za plate svim radnicima, sigurno neće dati. U Preradi još nema novembarskih plata Predsjednik Sindikata Prerade Miodrag Pavićević upozorio je juče pismeno izvršnog direktora Kombinata aluminijuma Vjačeslava Krilova, da su pokrenuli aktivnosti prema svim nadležnim državnim organima zbog ugrožavanja prava oko 430 radnika te fabrike. - Zaposlenima je uskraćeno elementarno pravo na zaradu i time ugrožen socijalni status radnika i njihovih porodica. Zaposlenima u Preradi ste zaustavili isplatu zarada za novembar, a što nijeste imali pravo ni prema Zakonu o radu, ni prema Kolektivnom ugovoru u Preradi – navodi se, između ostalog, u pismu koje je juče Pavićević uputio direktoru Krilovu. Kako saznajemo nezvanično, radnici će narednih dana najvjerovatnije zatražiti pomoć Vlade i Inspekcije rada. Vlasnik KAP-a nije ispoštovao obaveze iz kupoprodajnog ugovora ni pokrenuo proizvodnju u ovoj fabrici. Nakon što radnicima Prerade nije isplaćena novembarska zarada prije dva dana oko 430 porodica došlo je u tešku materijalnu situaciju, jer veliki broj radnika kreditno zaduženih u bankama ne može ni izmiriti mjesečnu ratu duga. Većim nesporazumima u Preradi, jednoj od tri prerađivačke fabrike u KAP-u, prethodio je početkom sedmice susret 11 radnika iz Berana sa predstavnicima Centralno-evropske kompanije (CEAC) i KAP-a koji su zaposlenima ponudili po 2.500 eura za dobrovoljni raskid radnog odnosa. Nezadovoljstvo je kulminiralo kada radnicima nije isplaćena redovna novembarska zarada. Iz uprave KAP-a “Vijestima” je rečeno da “KAP da bi održao proizvodnju u sadašnjoj situaciji je primoran da odredi prioritete u isplatama zarada”. - Ova odluka je saopštena radnicima i sindikatu Prerade prije sastanka koji je održan u Beranama- kažu iz uprave KAP-a i napominju da “na osnovu kolektivnog ugovora Prerade, 15 godina 11 zvanično zaposlenih u Beranama prima stopostotne zarade za proizvodnju koja ne postoji”. Iz menadžmenta napominju da je od decembra 2005, kada su preuzeli KAP, kompanija obezbjeđivala novac za sve prerađivačke kapacitete: Preradu, Kovačnicu i FAK Kolašin, odnosno, gotovo 16 miliona eura za isplatu zarada sa porezima i doprinosima zaposlenima u prerađivačkim kapacitetima. - Imajući u vidu činjenicu da je KAP danas suočen sa pitanjem opstanka, ponudili smo zakonsko rješenje, koje je za nas u ovom trenutku jedino moguće – navode iz menadžmenta KAP-a. Iz uprave napominju da danas sve aluminijumske kompanije trpe značajne posljedice globalne krize, te da smanjuju proizvodnju od 10 do 60 odsto. - Nekoliko investitora, koji su bili zainteresovani za kupovinu prerađivačkih kapaciteta i sa kojima je CEAC, uz saglasnost Vlade, vodio pregovore, uglavnom su odustali zbog prevelikog broja zaposlenih i socijalnih obaveza predviđenih ugovorom, koje ne počivaju na realnim osnovama. KAP je 1991. preuzeo 20 zaposlenih od beranske Fabrike celuloze, koja je zatvorena dvije godine ranije i dio kapaciteta angažovao za proizvodnju folije za sladoled. Proizvodnja nikad nije bila profitabilna i zaustavljena je 1993. godine - kaže se na kraju saopštenja uprave. Ko štiti radnike Najveća nevolja za oko 2.500 radnika Kombinata aluminijuma je što njihove interese pred poslodavcem zastupa nekoliko sasvim odvojenih sindikalnih organizacija. Među njima, nažalost često neupućenih radnika, ima i sindikalnih čelnika sa mjesečnim zaradama od par hiljada eura, koji baš ovih dana više vode računa da se ne zamjere upravi nego li da vode računa o interesima svojih kolega među kojima neki prije dana nijesu ni primili platu. Nažalost, i nakon privatizacije državni Sindikat u KAP-u zamijenio je privatni, kojim sada izgleda upravljaju Deripaskini ljudi.
Izvor: ND Vijesti

18.12.2008 - Vlada: Postoji interes za Jadransko brodogradilište
BIJELA - Tendersku dokumentaciju za kupovinu 61,57 odsto akcija Jadranskog brodogradilišta Bijela, otkupila je jedna kompanija, a postoje najave da će to narednih dana učiniti još jedna, saopšteno je iz Vlade. Iz Vlade su kazali da je interesovanje za privatizaciju u skladu sa očekivanjima, ali da imena kompanija sada ne mogu da saopšte jer, kako su ocijenili, to ne bilo dobro u ovoj fazi tendera. “Interesovanje za privatizaciju Brodogradilišta pokazale su kompanije sa Srednjeg Istoka, Rusije, Singapura i Grčke”, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Vlade. Ponude na tender koji je crnogorska Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja objavila 15. novembra moguće je dostavljati do utorka. Zainteresovanim investitorima ponuđeno je oko 989,84 hiljade akcija, od čega 31,67 odsto posjeduje Fonda za razvoj, 22,43 odsto Fond penzijskog i invalidskog osiguranja i 7,47 odsto Zavod za zapošljavanje. Na tender se može prijaviti kompanija koja se najmanje pet godina bavi remontom i rekonstrukcijom brodova ili djelatnošću brodogradnje, pomorskog transporta ili održavanja ili proizvodnje jahti i megajahti. Moguće je učešće na tenderu i ukoliko ponuđač ne ispunjava taj uslov, ali mora da, u posljednjoj poslovnoj godini, ima godišnji obrt od 250 miliona EUR. Pored tog uslova, ponuđač treba da je u prethodne dvije poslovne godine ostvario profit, iskazan za svaku godinu posebno, kao i da dostavi garanciju za ponudu (Bid Bond) ili dokaz o uplati depozita od 350 hiljada EUR. Ponudu može dostaviti i konzorcijum ako ga je formirao ponuđač koji je otkupio tendersku dokumentaciju sa drugim licima. Uslov za podnošenje ponude ja da bar jedan član konzorcijuma ispunjava uslove definisane javnim pozivom, kao i da članovi konzorcijuma odgovaraju solidarno za obaveze svakog od njih. Tendersku dokumentaciju je moguće otkupiti po cijeni od deset hiljada EUR. Detaljne informacije o procesu privatizacije, zajedno sa tenderskom dokumentacijom, biće stavljene na raspolaganje zainteresovanim ponuđačima koji potpišu Ugovor o čuvanju povjerljivosti podataka i otkupe tendersku dokumentaciju. Iz Jadransko brodogradilišta je nedavno najavljeno da će ove godine ostvariti profit veći od prošlogodšinjeg. Ta firma je prošle godine ostvarila oko 500 hiljada EUR dobita. Savjet za privatizaciju proglasio je u junu prethodni tender za prodaju dijela akcijskog kapitala Jadranskog brodogradilišta Bijela neuspjelim. Prvorangirani i drugorangirani ponuđač, konzorcijumi C&S.I i Mercury, kao i Avangard Shipyard i Avangard bank odustali su od tendera za prodaju 61,57 odsto akcija Jadranskog brodogradilišta. Švajcarski konzorcijum je na tenderu ponudio četiri miliona EUR za većinski paket akcija, 30 miliona za investicije, kao i 5,5 miliona za socijalni program, a 1,45 miliona za ekologiju. Kiprani, koji su bili prvorangirani, nudili su 7,1 milion EUR za akcije i 40 miliona investicija. Ponudu je bio dostavio i londonski Navalmar koji je za akcije bio spreman da plati 3,2 miliona EUR, a nudio je i 5,4 miliona za investicije. Za dionice je najmanju cijenu od milion EUR ponudio francuski konzorcijum iza kojeg stoji kanadski milijarder Piter Mank /Peter Munk/. Taj konzorcijum je za investicije nudio 14,59 miliona EUR.
Izvor: www.seebiz.eu

18.12.2008 - Ubrzo tenderi za Veliku plažu i Adu Bojanu
Ulcinj - Premijer Crne Gore Milo Đukanović najavio je juče da će međunarodni tender za valorizaciju Velike plaže i Ade biti raspisan za najkasnije mjesec ili dva te da će glavnina posla oko realizacije tih projekata biti završena tokom naredne godine. On je rekao da će Vlada i Opština Ulcinj u svom dvorištu raditi kao da nema globalne krize i pripremiti sve što je potrebno na opštinskom i državnom nivou za raspisivanje tendera i odabira strateškog partnera. - Već par godina vodimo intenzivne razgovore sa nekoliko partnera koji posjeduju finansijske potencijale i živimo u uvjerenju da ta partnerstva ne zavise od globalne krize. U realizaciju tog projekta krenućemo onog trena kada raspišemo tender, izaberemo partnera, riješimo imovinsko pravne odnose i dokompletiramo projektnu dokumentaciju - kazao je Đukanović juče u Ulcinju gdje je sa ministrima ekonomije i turizma Miodragom Gvozdenovićem i Predragom Nenezićem i direkotorom Direkcije za javne radove Žarko Živkovićem boravio u jednodnevnoj radnoj posjeti. Đukanović je naglasio da bi realizacija projekta izgradnje visokokvalitenog turističkog naselja u Valdanosu mogla početi znatno ranije od poslova na Velikoj plaži i Adi. - Studija lokacije za Valdanos je završena. Potrudili smo se da nađemo rješenja za ono što je bio zahtjev lokalne zajednice a to je da na tom definitivno atraktivnom lokalitetu dobijemo visokokvalitetnu turističku ponudu i da sačuvamo maslinjak. Uspjeli smo u tome. Nacrt je završen, vodi se javna rasprava i vjerujem da ćemo za mjesec ili dva usvojiti finalnu verziju. Do tada će sigurno biti raspisan tender za izbor strateškog partenetra za gradnju turističkog kompleksa u Valdanosu. Računam da bi sa realizacijom tog projekta moglo krenuti znatno ranije nego sa investicijama na Veliko plaži i Adi, budući da su ti projekti krupniji, zahtjevniji i skuplji - rekao je Đukanović. Govoreći o prioritetnim projektima lokalne vlasti, premijer je izrazio uvjerenje da će Vlada i Opština ispuniti očekivanja lokalne javnosti. - U budžetu za 2009, planirali smo sredstva za izradu i pripremu projektne dokumentacije za izgradnju sportske hale. Lokalna vlast trenutno radi na utvrđivanu lokacije i regulisanju imovinsko pravnih odnosa. Dogovorili smo se i za most na Port Mileni ali tamo su potrebna nova sagledavanja na kojima ćemo predano raditi i bez sumnje ispuniti očekivanja javnosti. Puno pažnje posvetili smo i izradi planske dokumentacije imajući u vidu da je Ulcinj dragulj čiji investicioni potencijal definitivnio nadilazi ono što je značaj jedne države. Siguran sam da je to jedan od najznačajnijih investicionih resursa u regionu i onda je potpuno jasno da treba sačuvati taj prostor - ocijenio je Đukanović. On je dodao da će Vlada u nekoliko narednih sedmica obezbijediti novac za raspisivanje međunarodnog tendera za izbor renomiranog svjetskog projektanta, koji bi osmislio i izradio prostorno-urbanistički plan Ulcinja. Osvrćući se na rad loklane vlasti u protekle dvije godine, Đukanović je istakao „da je situacija sada mnogo bolja nego kada je koalicija „Za evropski Ulcinj“ preuzela vlast. Gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga kazao je da posjeta premijera sa sardnicima potvrđuje predanost i odlučnost Vlade da zajedno sa lokalnim vlastima realizuje projekte od suštinskog značaja za Ulcinj. - Otvorili smo priču o Velikoj plaži, Adi i Valdanosu, razgraničenju zone morskog dobra i dogovorili dinamiku poslova za realizaciju projekata izgradnje mosta na Port Mileni i sportske hale, kao i puta od Sukobina do Ulcinja. Nema sumnje da će svi ti projekti biti realizovani u našem mandatu - kazao je Hajdinaga. Nakon sastanka u Opštini, Gvozdenović se u prostorijama Ulcinjske biznis alijanse sreo sa čelnicima te asocijacije i razgovarao o aktuelnoj ekonomskoj problematici u Ulcinju i Crnoj Gori.
Izvor: ND Vijesti

18.12.2008 - Telekom najviši u dvije sedmice
PODGORICA - Promet koji je obilježio današnji dan na crnogorskim berzama je iznosio oko 190.000 EUR, većina cijena akcija su blago završile u plusu. Indexi su kretali različito, NEX20 je porastao za dodatnih 0.88 %, a NEXPIF je pao za 2.75 %, dok je jedinstveni index Montenegroberze (MOSTE) je pao za 2.56 %. Danas je bila jedna veća pojedinačna transakcija akcijama Montenegroexpressa (NEX:MOEK) u iznosu od oko 70 hiljada EUR. Među akcijama najveći promet je zabilježila Elektroprivreda (NEX:EPCG) u ukupnom iznosu od preko 21.000 EUR uz pad od oko 2.70 % sa prosječnom cijenom oko EUR 1.4067. Među obveznicama, najveći promet su imale penzionerske obveznice P11P sa prometom od oko 16.500 EUR uz rast od 2.91 % sa prosječnom cijenom od EUR 0.4569, a ukupan promet svih obveznica danas je iznosio preko 60.000 EUR. Promet akcijama Telekoma (NEX:TECG) danas je iznosio preko EUR 11.000 uz rast od oko 5.29 % sa prosječnom cijenom od EUR 2.369. To je i najviša cijena ove akcije u više od dvije sedmice. Među fondovima, najveći promet akcijama je imao MIG (MNSE:MIGF) od preko EUR 1.500 uz nepromijenjenu vrijednost na EUR 0.03, dok je promet HLT-om (MNSE:HLTA) iznosio oko EUR 1.300 uz pad od oko 9.72 % na EUR 0.0223.
Izvor: www.seebiz.eu

17.12.2008 - NEIZVJESNA PRODAJA INSTITUTA IGALO, JER CEPTEROVA KOMPANIJA TRAŽI VELIKU GRADNJU KOJA SE NE UKLAPA
Podgorica - Pregovori sa kompanijom Filipa Ceptera o kupoprodaji Instituta Igalo mogu da propadnu ukoliko srpski biznismen ne pristane da prilagodi projekat opštinskim i državnim urbanističkim uslovima - saopšteno je „Vijestima“ u Tenderskoj komisiji. Crnogorski pregovarači i predstavnici švajcarske kompanije Home Art and Sales Services razgovaraju o prilagođavanju najavljenje gradnje čija se vrijednost procjenjuje na 150 miliona eura, mogućnostima koje nameće planska dokumentacija. - Radi se o visokoj investiciji i plašimo se da investitor neće moći da uklopi projekat u ono što će biti urbansitički dozvoljeno. Ukoliko bi se značajno smanjile mogućnosti investiranja, odnosno ograničila izgradnja, kompaniji sa kojom pregovaramo to ne bi odgovaralo. Ako ne prihvate urbanistička pravila, pozvaćemo drugorangiranu Kristof grupu na pregovore – poručili su iz Tenderske komisije za privatizaciju 56,48 odsto državnih akcija Instituta. Iz nadležne komisije najavljuju da će u pregovorima sačiniti protokol sa jasno naglašenim obavezama obje strane - dinamikom usvajanja planske dokumentacije, početka realizacije investicionog programa koji ne bi smio da bude prolongiran više od šest mjeseci. - To ćemo obaviti u saradnji sa lokalnom upravom Herceg Novi i Ministarstvom za ekonomski razvoj i investitorom. Dobro treba definisati to pitanje, a sigurno je da ćemo ostale elemente ugovora usaglasiti. Ako sve bude išlo po planu, do kraja decembra bi mogli usaglasiti bitne detalje kuporodajnog ugovora i možda bi početkom februara moglo doći do predaje Instituta – optimistična je varijanta. U Tenderskoj komisiji su na pitanje „Vijesti“ hoće li i sa Cepterom, kao sa predstavnicima Atlas grupe, zaključiti ugovor o kupoprodaji prije nego što plati akcije državi. - Budući kupac Insituta moraće na dan potpisivanja ugovora da uplati novac za akcijski kapital – tvrde u komisiji. Atlas grupa treba da plati bolnicu u Meljinama kada dobije sve saglasnosti na projekat, odnosno kada se usvoji planska dokumentacija za Meljine. Zdravstveni centar u Igalu je najveća i najpoznatija institucija za multidisciplinarno banjsko liječenje na Mediteranu. - Razumijemo da investiotor najbrže može da vrati uložena sredstva kada izgradi apartmane za tržište, ali to je prosto nemoguće. Cilj je zadržati Institut kao prepoznatljivo lječilište. Imamo kapacitete i dobra kadrovska rješenja, kombinacija koja se rijetko gdje može naći. Mora se sačuvati osnovna djelatnost, što znači da ćemo dozvoliti investitoru samo ono što prihvata planska dokumentacija – naglasili su u Tenderskoj komisiji. Ponuda švajcarske kompanije Home Art and Sales Services ocijenjena je boljom od austrijske Kristof grupe, udružene sa ruskim bolnicama Medsvis, jer je Cepterov investicioni program teži 17 puta. Pored državnih fondova i Vlade, Republika Srbija je sa 25, 94 odsto akcija u vlasničkoj strukturi Instituta Igalo, ICN Pharmaceuticals 1,29 odsto i manjinski akcionari 16,29 odsto akcija.
Izvor: ND Vijesti

16.12.2008 - Crnogorske kompanije 2007. ostvarile rast profita od 68,6%
PODGORICA - Crnogorska privreda je u prošloj godini ostvarila neto profit u iznosu od 142,6 miliona EUR, 68,6 odsto odsto više nego godinu ranije, podaci su iz analize godišnjih finansijskih izvještaja Centralne banke Crne Gore (CBCG). Prema analizi, crnogorska privreda je u prošloj godini ukupno prihodovala 6,11 milijardi EUR, 35,2 odsto više nego u 2006. godini. Ukupni rashodi od 5,97 milijardi EUR povećani su za 34,6 odsto u odnosu na godinu prije, pišu Vijesti. CBCG već tri godine obrađuje finansijske izvještaje, odnosno, završne račune crnogorskih firmi, koji su prema zakonu obavezni da ih dostavljaju Centralnom registru Privrednog suda. Analiza je pokazala da firme iz Glavnog grada ostvaruju najveće profite pojedinačno i ukupno. Podgorica je bila lider u prošloj godini sa profitom od 150,1 milion EUR. Prošle godine iako je ostvaren ekonomski bum u Crnoj Gori, pojedini djelovi analize godišnjih finansijskih izvještaja daju zabrinjavajuće podatke. Procjene su da će podaci za ovu godinu biti još gori zbog finansijske krize. Prema podacima CBCG, Budva je bila u profitu od 21,5 miliona EUR, Kotor sa 8,6, Bar 7,6, Herceg Novi 3,5 miliona EUR. Od opština na sjeveru u dobitku su bili Danilovgrad sa 994 hiljade EUR, Andrijevica 71 hiljadu i Šavnik 25 hiljada EUR. Gubitke su ostvarile firme sa sjedištem u opšinama Nikšić 37,7 miliona EUR, Cetinju četiri miliona, Bijelom Polju 1,8 miliona, Ulcinju 1,6 miliona, Pljevljima 1,2 miliona i Beranama 1,1 milion EUR. Negativne rezultate bilježe i opštine Tivat 529 hiljada EUR, Plužine 410 hiljada, Kolašin 341 hiljada, Mojkovac 277 hiljada, Žabljak 238 hiljada, Plav 178 hiljada i Rožaje 72 hiljada. "Značajno je pomenuti da su privredna društva opštine Budva ostvarila veći profit, za preko četiri puta u odnosu na prethodnu godinu. Pozitivne rezultate u prošloj postigle su opštine koje su u 2006. godini ostvarile gubitke i to Bar, Kotor, Šavnik i Andrijevica, dok kompanije iz Herceg Novog bilježe smanjenje neto profita, u odnosu na prethodnu godinu", objasnila specijalni savjetnik glavnog ekonomiste CBCG Zorica Kalezić. Analiza godišnjih finansijskih izvještaja za 2007., kako je kazala, odnosi se na 12,79 hiljada kompanija. Sektorska analiza ostvarenog neto profita pokazuje da je najveći dio 50,4 odsto ostvaren kod trgovine na veliko i malo 118,9 miliona EUR, gdje je zabilježen porast preko dva puta. Visok rast neto profita zabilježen je i u sektoru građevinarstva 261,9 odsto, finansijskog posredovanja 61,odsto i poslova sa nekretninama 57,5odsto. Negativan finansijski rezultat zabilježen je kod prerađivačke industrije u iznosu od 53,1 milion EUR, a koja je u 2006. ostvarila pozitivan rezultat. Do smanjenja gubitaka došlo je u sektorima proizvodnje električne energije, gasa i vode oko 63 odsto i vađenja rude i kamena 0,8 odsto. Telekom Crne Gore, Promonte i Jugopetrol tri su najprofitabilnije kompanije u prošloj godini, dok su, prema podacima iz finansijskih izvještaja, najveći gubitaši Željezara Crne Gore, Rudnici Boksita i m:tel. Telekom je ostvario neto profit od 40,4 miliona EUR, Promonte 31,5 miliona i Jugopetrol 9,76 miliona. Među deset naprofitabilnijih u prošloj godini našli su se i budvanski Trejdjunik 7,2 miliona, M.V.E Adriatika 6,4 miliona, Euroinvest 6,2 miliona, Rokšped 5,5 miliona, Kips 5,2 miliona, Aerodromi Crne Gore 4,9 miliona i Fin invest 4,8 miliona EUR. "U odnosu na prethodnu godinu evidentan je porast najuspješnijih kompanija koje se bave građevinarstvom ili prometom nekretnina. Na listi se nalaze svega četiri preduzeća sa spiska od protekle godine, a karakteristično je da su za razliku od 2006., sve kompanije servisno orijentisane", kazala je Kalezić. Prema podacima CBCG u prošloj godini najveći gubitaši su bili Željezara, koja je zabilježila minus od 28,9 miliona EUR, Rudnici boksita 15,7 miliona, m:tel 14,4 miliona, Hotels grup Montenegro star 10,1 milion, Željeznica 9,7 miliona, Elektroprivreda 7,8 miliona, Duvanski kombinat 6,4 miliona, Prerada Podgorica 6,3 miliona, Adriatik properties 5,2 miliona i Obod 4,8 miliona EUR. "Na listi deset kompanija sa najvećim ostvarenim neto gubitkom našle su se šest kompanija iz 2006. Te kompanije predstavljaju najveće sisteme koji se nalaze u državnoj svojini", rekla je Kalezić. Ona je dodala da je Željezara uvećala gubitak za skoro 20 miliona EUR u odnosu na prethodnu godinu. "Tu su i kompanije koje se nalaze u procesu proizvodnje aluminijuma, Rudnici boksita i Prerada. Na listi se nalaze i kompanija M:tel koja u prvoj godini poslovanja i osvajanja tržišta zbog visokih početnih troškova ostvaruje gubitak u iznosu od 14,4 miliona, kao i kompanija za promet nekretnina Adriatic propreties", saopštila je Kalezić. CBCG je zaključila, prema riječima Kalezić, da su crnogorska preduzeća u prošloj u odnosu na 2006. ostvarila višu profitnu stopu, poboljšala likvidnost, ali su povećala i svoju zaduženost, posebno dugoročnu.
Izvor: www.seebiz.eu

15.12.2008 - Majinski akcionari: Pogubna odluka o prodaji 20% Elektroprivrede
PODGORICA - Namjera Vlade da u januaru objavi tender za prodaju 20 odsto državnog akcijskog kapitala u crnogorskoj Elektroprivredi (EPCG) u vrijeme nestašice novca, recesije i globalne ekonomske krize, je pogubna, smatraju u Udruženju manjinskih akcionara kompanije. Predsjednik Udruženja, Vasilije Miličković, ocijenio je da sada prodaje samo onaj koji mora i koji je u krizi „do guše“. „O užasnosti i pogubnosti namjere Vlade da u januaru objavi tender, kada je nestašica novca, kada je sve u padu i podcijenjeno, opširnije ćemo obavjestiti javnost sa okruglog stola. Tu ćemo i iskazati protest zbog namjere Vlade da se sa EPCG suprostavi recesiji i o štetnim posljedicama koje će uslijediti“, najavio je Miličković. Udruženje traži od državnog tužioca za organizovani kriminal, Stojanke Radović, da odmah pokrene istragu protivu potpisnika Ugovora o privatizaciji Kombinata aluminijuma (KAP)- Branimira Gvozdenovića, Asima Telaćevića, Radoja Žugića i Olega Deripaske, zbog organizovanog kriminala. „Gvozdenović, Telaćević i Žugić su svjesno, zloupotrebljavajući službeni položaj, neovlašćeno u privatizacioni ugovor ugradili klauzulu o poklon-prodaji električne energije po fiksnoj cijeni od 20,44 EUR za megavat sat, za 2006. godinu. Time su svjesno oštetili EPCG za oko 60 miliona EUR, a za 2007. i ovu godinu, korigovanjem sa cijenom aluminijuma na berzi, šteta je oko 100 miliona“, naveo je Miličković. Zbog toga, kako je dodao, Udruženje osnovano sumnja da su oni Deripaski i sebi protivpravno prisvojili oko 150 miliona EUR. „Krajnje je vrijeme da državni tužilac pokrene istragu, ispita i provjeri naše navode i ukoliko nađe svjesnu zloupotrebu službenog položaja i kriminalne radnje, procesuira krivičnu prijavu“, kazao je Miličković. Da se, kako je dodao, radi o neviđenoj pljački državne i imovine akcionara EPCG govori i zadnja faktura za utrošenu električnu energiju koja je ispostavljena KAP-u na osnovu ugovora. „Ako se ima u vidu da je cijena električne energije za KAP formirana na bazi troškova 39,73 EUR za megavat sat, ko će da plati ovih 13,73 EUR čistog gubitk? Ova slika je još užasnija ako se uzme činjenica da je EPCG potpisala ugovor o uvozu struje za period od januara do septembra naredne godine po cijeni od 72,92 do 78,59 EUR za megavat sat“, ocijenio je Miličković. „Ludilu i pljački nikad kraja“. On je upozorio da ako državni tužilac i drugi nadležni organi budu ćutali, Udruženje će ih smatrati suodgovornim, a posebno predsjednika Ustavnog suda, Milana Markovića, koji i pored njihovih 50-ak urgencija uporno odbija da zakaže javnu raspravu i konačno ukine član18 Zakona o energetici. Odbor direktora EPCG u petak je odlučio da kupi 61 odsto od planirane količine struje za narednu godinu, odnosno 650 hiljada megavat sati, što će koštati 47,7 miliona EUR. EPCG je na tenderu, koji je završen u novembru, tražila više od milion megavat sati struje, ali, kako su objasnili iz kompanije, ne zna se koliko će u narednoj godini potrošiti KAP, a i hidrološka situacija za ovaj mjesec je povoljnija od plana. EPCG je od 13 ponuđača, koliko se prijavilo na tender, odabrala devet najpovoljnijih ponuda. Najviše struje biće kupljeno od EFT-a, 363,84 megavat sati, što će koštati 26,19 miliona EUR.
Izvor: www.seebiz.eu

15.12.2008 - Crnogorske berze: Promet daleko niži nego prethodnih sedmica
PODGORICA - Promet u toku ove sedmice je bio na daleko nižem nivou nego predhodnih sedmica. Ukupno je prometovano 824,6 hiljada eura kroz 2632 transakcije. Indeks NEX20 je do kraja sedmice završio na nivou od 7.614,97 poena što je za 0,27 % više u odnosu na petak 5. decembra. Vrijednost indeksa NEXPIF bilježi pozitivnu petodnevnu razliku od 285,64 poena, odnosno +7,13 %, čime se donekle nadoknađuje gubitak iz predhodnih sedmica. Na Montenegroberzi indeks MOSTE je zabilježio sedmični pad od 1,42 %. Njegova vrijednost je zaključena u petak na 308,3591 indeksnih poena. Ukupna vrijednost prometa akcijama Elektroprivrede Crne Gore (MNSE:EPCG) je ove sedmice iznosila 63,8 hiljadu eura uz povećane cijene. U petak se cijena ove akcije kretala između 1,20 i 1,30 €. Akcije Telekoma (NEX:TECG) su ove sedmice povećale svoju vrijednosti za pet dana, uz promet od 34,4 hiljadu eura. U petak su se trgovale po cijeni od 2,2 €. Prioritetne akcije Atlas Mont Banke (NEX:ATBN) su u četvrtak i petak ostvarile promet od 260 hiljada eura, trgovinom 483 akcije po cijeni od 517,66 do 575 €. Ove sedmice je prednjačio HLT fond (MNSE:HLTA) sa prometom od skoro 30 hiljada eura. Dok je Eurofond (MNSE:EURF) trgovan za 14 hiljada eura. Obveznice su činile većinu transakcija na berzama. Njihovo učešće je ove sedmice činilo gotovo 40 % prometa a 90 % transakcija.
Izvor: www.seebiz.eu

12.12.2008 - MOSTE jedini indeks u plusu
PODGORICA - I današnji promet je iznosio 110 hiljada eura kao i predhodni dan, trgovanih kroz 443 transakcije. Indexi su se danas kretali u različitim pravcima, NEX20 je spustio svoju vrijednost za 131,95 poena, ili za 1,69 %, dok je indeks MOSTE porastao za 1,68 %. Indeks akcija fondova NEXPIF je bez promjene završio današnji dan. Danas su najlikvidnije bile obveznice restitucije FO02 sa prometom od 22,7 hiljada eura i prosječnom cijenom od 0,29 €. Odmah nakon njih se nalazi HLT fond koji je u samo jednoj trgovini prometovao 11,1 hiljadu eura po cijeni od 0,0247 € po akciji. Među akcijama najveći promet je zabilježila Elektroprivreda Crne Gore (NEX:EPCG) u ukupnom iznosu od 8,6 hiljada eura, njena cijena je danas dostizala 1,4 € po akciji. Obveznicama se i danas mnogo trgovalo, a posebno penzionerskim. Ukupan promet svih obveznica danas je iznosio 71,4 hiljade eura. Osim HLT fonda (MNSE:HLTA), ostali fondovi nisu privlačili posebnu pažnju investitora. Danas se još trgovalo i Atlasmontom (MNSE:ATMO) i Eurofondom (MNSE:EURF) u količinama od jednog vaučera.
Izvor: www.seebiz.eu

12.12.2008 - Plantaže ostaju državne
Podgorica – U nacrtu plana privatizacije za narednu godinu nema podgoričkih Plantaža - saopšteno je juče „Vijestima“ u Savjetu za privatizaciju. Članovi Vladinog savjeta krajem iduće sedmice razmatraće radnu verziju privatizacionog plana za 2009. - Ono što je Sveti Stefan u turizmu, Plantaže su u proizvodnji i uspješnosti preduzeća. Treba pažljivo analizirati strategiju za podgoričku kompaniju i vidjeti kakav model je za Plantaže najbolji. Možda to bude partnerstvo sa investitorom, jer prepoznatljivi crnogorski brend moramo sačuvati – ocijenili su u Savjetu za privatizaciju. U Savjetu procjenjuju da naredne godina teško može biti dobra za privlačenje renomiranih investitora, zbog finansijske krize. Privatizacija Plantaža najavljuje se godinama, ali se naprasno odustalo od toga i u vladajućoj koaliciji odlučeno da se sa tim sačeka. Za preuzimanje podgoričke kompanije za proizvodnju vina i rakije interesovali su se investitori iz Hrvatske i Francuske. Najveće interesovanje pokazao je hrvatski milioner Enver Moralić koji je nekoliko puta obišao plantaže u Podgorici. Taj investitor je, kako je nedavno saopštio, obaviješten da se privatizacija Plantaža odlaže zbog imovinskih sporova. Budući plan privatizacije će izgledati kao da je prepisan ovogodišnji, s obzirom da je godina protekla uglavnom u obnavljanju tendera i bezuspješnih pregovora. U nacrtu plana privatizacije za 2009. biće kompanije o čijoj prodaji je počelo da se pregovara u ovoj godini – Institut Dr Simo Milošević, Montepranco, Pobjeda, otvoreni su tenderi za Jadransko brodogradilište, beransku mljekaru Zora. Država planira da proda Duvanski kombinat i Duvankomerc, nikšićki Institut crne metalurgije, Montenegrobonus, Barsku plovidbu, Marinu Bar, Ulcinjsku i Budvansku rivijeru. U planu je dokapitalizacija državne Elektroprivrede i Montenegro erlajnza. Ove kompanije godinama se nalaze u planovima privatizacije. Država će, takođe, u 2009. prodati manje pakete akcija u crnogorskim firmama. Predviđena je i valorizacija turističkih kompleksa, poput Valdanosa, Ostrva cvijeća, Velike plaže..., a već su za neke objavljeni tenderi (Bigovo, Mamula, Luštica, Mediteran Žabljak...).
Izvor: ND Vijesti

.........................................................................................................................................................................................................

[ vrh strane ]


	Korisničko ime: Password: ....................................................... Kako se registrovati?


	Simbol: Berza: ....................................................... Pregled svih hartija!